Sveti Kuzma i Damjan – braća liječnici koji se slave u mnogim mjestima diljem Hrvatske

Foto: Jean Bourdichon (1457.–1521.)

Danas slavimo Kuzmu i Damjana, dvojicu svetaca i mučenika, omiljenih među vjerničkim pukom od davnina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O njima stoljećima kruže mnoge legende, po kojima su bili braća blizanci i liječnici koji su uvijek liječili besplatno (zbog toga su prozvani anargyroi, nepotkupljivi).

Arapskog podrijetla, rođeni su u III. stoljeću i školovani u Siriji. U Crkvi se štuju od IV. stoljeća, pored ostalog u gradu Kyrosu, u sjevernoj Siriji, gdje im je već u V. stoljeću posvećena crkva.

U VI. stoljeću slavni bizantski car Justinijan podigao je nad njihovim relikvijama u Carigradu veličanstvenu baziliku. Središte njihovog štovanja nalazilo se i u Egeji, u rimskoj pokrajini Ciliciji (danas Turska), gdje su djelovali i pretrpjeli mučeništvo. Bili su jednako popularni i na kršćanskom Istoku i na Zapadu pa su im crkve podizane u mnogim gradovima (Rim, Jeruzalem, Egipat, Mezopotamija).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao liječnici svojim su milosrđem i brojnim čudotvornim ozdravljenjima obratili mnoge ljude na kršćanstvo. Za Dikolecijanovih progona prefekt Cilicije Lysias podvrgnuo ih je oko godine 287. okrutnim mukama, a potom im je odrubljena glava.

S njima su pogubljena i trojica njihove mlađe braće.

Omiljeni su i u našim krajevima, posebice u Dalmaciji, često puta upravo kao zavjetni sveci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjerice, samo u Dubrovačkoj biskupiji sv. Kuzma i Damjan zaštitnici su Lastova, Donjoj Vrućici na Pelješcu, u Točioniku u Dubrovačkom primorju…

Kako su postali zaštitnici Lastova?

Sveti Kuzma i Damjan zaštitnici su Lastova gdje im je posvećena župna crkva. Župna crkva sagrađena je ili proširena u razdoblju od 1469. do 1479. godine na ruševinama starije crkve  iz 11. stoljeća. U početku je to jednobrodna crkva, današnji središnji dio, koji su sagradili domaći, dubrovački, i korčulanski majstori zidari i klesari, da bi joj u 16/17. stoljeću bile nadograđene i pobočne lađe. Posvećena je 19. ožujka 1692. godine. Crkva je trobrodna, nalazi se u središtu sakralnog pentagona. Tijekom povijesti to je zborno mjesto lastovske zajednice. Sakristiju je dogradio zidar Marić 1545. godine.

Zvonik je početkom drugog svjetskog rata na inicjativu i zalaganje don Romana Gerichievicha, a pod rukovodstvom poduzetnika Petra Trojkovića rastao zahvaljujući  plebiscitarnom odazivu lastovskog pučanstva. Zvonik je građen kamenom ubranim u „kavama“ Laza i Kolača a  oblikovali su ga klesari B. Lavolpicella, A. Maričević, A. Čihoratić, L. Lešić, dok su kamene trifore naručene u Korčuli. Blagoslov zvonika obavljen je ljeta 1942. godine nakon što su zvona iz trijema postavljena na nova visoka postolja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crkva je obnovljena 1996. godine.

Lastovci su u Rimu u prvoj polovici 17. stoljeća nabavili sliku Sv. Kuzme i Damjana – vrhunski rad jednog od najboljih tadašnjih rimskih slikara Giovannia Lanfranca. Sliku su nabavili preko Lastovca don Antuna Bogdanovića-Deodatija.

Knez Andrija Baseli potvrdio je 28. veljače 1633. godine da je don Anton Bogdanović-Deodato na Lastovo poslao šest slika te da su postavljene na glavni oltar u župnoj crkvi. I Slikar Lanfranco je isplaćen najprije za tri manje slike Boga Oca, sv. Jeronima i sv. Josipa, a potom za svetog Kuzmu i Damjana.

Svake godine mjesto Lastovo 26. rujna slavi svoje zaštitnike. Na taj dan u mjesto pristižu brojni gosti, među kojima je najviše onih koji su nekad davno tu ostavili svoju djedovinu radi odlaska za boljim sutra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za svetog Kuzmu i Damjana berba bi uglavnom bila pri kraju, grožđe se donijelo i preradilo u konobama pa se djeci pjevalo:

     Sveti Kuzma i Damjan

         stavi vino u badanj

         iz badnja u bačvu

         za dat djeci pogaču,

          a da im djeca ne plaču.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.