Sveti Nicefor – borac protiv ikonoklazma

ikonoklazma
Foto: CC BY 2.5

Svojim djelima i nastupima ubrojio se među najveće borce za pravo štovanja svetih slika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveti Nicefor, biskup, rođen je oko 760. godine u Carigradu za vladanje cara Konstantina V. Kopronima. Niceforov otac bio je pisar na carskom dvoru. Braneći pravovjernost štovanja svetih slika, izgubio je život. Te borbe s ikonoklastima priredit će mnoštvo nevolja i svetom Niceforu koji je najprije vršio istu službu kao i njegov otac, a kasnije na preporuku cara Nicefora I., posvećen je za carigrad­skog patrijarha.

Još kao carski pisar, sudjelovao je na 2. Nicejskom saboru 787. godine.

Službu patrijarha u Carigradu vršio je od 806. do 815. kad je zbog divljanja ikonoklasta morao pobjeći iz Carigrada. Nakon 14 godina progonstva umro je na današnji dan 827. godine. Svojim djelima i nastupima ubrojio se među najveće borce za pravo štovanja svetih slika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodatak: ikonoklazam (ikono- + grč. ϰλάσıς: razbijanje)

1. U crkvenoj povijesti, struja koja se (730–843) radikalno protivila likovnome prikazivanju Trojstva, Krista, Bogorodice, anđela i svetaca te javnomu (crkva, liturgija) i privatnomu štovanju svetih slika (ikonâ).

Naziva se i ikonoklastija, ikonoborstvo i kipoborstvo; umjerenija struja naziva se ikonomahija. Teološki mu je temelj neizrecivost Božje transcendencije; poticaji su došli iz Staroga zavjeta, židovstva i islama, a osobito iz kršćanskih ogranaka koji zapostavljaju ljudsku narav u Kristu (doketizam, nestorijanizam i monofizitizam).

Ikonoklazam su oštro provodili neki bizantski carevi (Lav III., Konstantin V. i Lav V. Armenac) uništavajući svete slike i kipove te progoneći ikonodule, osobito monahe. Ponašanje ikonoklastâ osudio je papa Grgur III. na sinodi u Rimu (731). Uz potporu carice Irene ikonoklazam je osuđen na Drugome nicejskome koncilu (778), koji je nastojao riješiti spor oko štovanja slika uvodeći razliku između štovanja (dulija) i klanjanja (latrija).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Štovanje se iskazivalo stvorovima, a klanjanje samo Bogu. Osim toga, nije se štovala sama slika već onaj kojega je slika prikazivala (Krist, Bogorodica, sveci). Tako je odobrena ikonodulija, a otklonjena ikonolatrija. Koncil je odobrio samo prikazivanje Kristova lika u crkvama. Uz potporu carice Teodore sinod u Carigradu (843) odobrio je također štovanje svetačkih slika u crkvama (isključeni su kipovi).

2. U širem značenju, svako radikalno osporavanje likovnoga prikazivanja Boga, anđelâ, prorokâ i svetaca i zabrana uporabe sakralnih antropomorfnih likova u bogoslužju (židovstvo, islam, monofizitizam, kalvinizam). (encikopedija.hr)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.