Danas slavimo blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu ili Očišćenja Marijinog ili Svijećnicu, spomen na dolazak Svete obitelji u hram.
Tim se blagdanom prisjećamo događaja iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u jeruzalemski hram da ga kao prvorođenca prikažu i posvete Gospodinu.
Preko Mojsija Bog je Izraelcima propisao da četrdeseti dan nakon poroda svećenici u hramu moraju blagosloviti rodilju, a roditelji trebaju prikazati dijete Bogu.
Roditelji su prinosili janje mlađe od godinu dana ili mladu golubicu.
Proročanstvo ispunjeno tako skromno
Evanđelist sveti Luka spominje kao žrtvu par grlica. Isusovo prikazanje u hramu prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: „I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite“ (Mal 3, 1). Nitko nije slutio da će to sjajno proročanstvo biti ispunjeno tako skromno, jednostavno i nenametljivo. U hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa uzeo na ruke, prepoznao ga kao Mesiju i rekao: „Sad možeš, Gospodine, otpustiti slugu svojega da, prema riječi tvojoj, ide u miru, jer mi oči vidješe spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda, svjetlo da rasvijetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela.“
Mariji je prorekao da će mnogo patiti: „Tebi će samoj mač probosti dušu.“ Proročica Ana također je bila u hramu, gdje je noću i danju služila Bogu postom i molitvom. Počela je hvaliti Boga i govoriti o Djetetu svima koji su očekivali otkupljenje Jeruzalema.
Na današnji blagdan u crkvama se blagoslivljaju svijeće koje će se paliti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. U Dalmaciji se ovaj blagdan naziva Kandelorum, u Dubrovniku Kandelora, a u Slavoniji Svitlomarinje.
Gospodinovog prikazanja u hramu spominjemo se u četvrtom otajstvu Radosne krunice, a posvećene su mu mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Đurđanci kod Đakova, Beli na Cresu, Nevest kod Unešića, Dol kod Postira na Braču, Smokvica na Korčuli).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
