Godina „rođenja“ Virovitice je 1234. godina. Tada je slavonski herceg Koloman, sin kralja Andrije II. i brat Bele IV., Virovitici izdao povelju kojom je tadašnje naselje dobilo status povlaštenog trgovišta s odgovarajućim slobodama, odnosno, virovitičkim došljacima podaren je status građana slobodnog grada.
Povelja je bila iznimno značajna u dobivanju punopravnog statusa srednjovjekovnoga grada, u vrijeme kada slična prava nisu imala mnoga mjesta u Slavoniji. U tom je vremenu Virovitica uživala iznimno značajan položaj pa su je često za posjećivanje, čime se potkrepljuje već navedena tvrdnja, koristili kraljevi iz kuće Arpadovića koji su tu imali i svoj sezonski dvorac. Očito je želja vladara bila privući strane obrtnike, trgovce i službenike u grad dajući njegovim stanovnicima ovlasti uz daleko manje obveze i plaćanja, koja su bili dužni davati.
Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Istodobno, u Virovitici i oko nje, Koloman II. imao je svoje velike posjede.
Današnji Zagreb, povijesno Gradec, „papirnato“ je zaživio u Virovitici. Povijest bilježi da je kralj Bela IV. bježeći pred Tatarima prema Trogiru preko Gradeca, izbjegao tragediju. Vraćajući se iz Trogira prema Slavoniji, Bela IV. zastao je u Virovitici gdje je tadašnjem Gradecu, današnjem Zagrebu, dodijelio status slobodnog grada, odnosno „Zlatnu bulu“. Bilo je to 16. studenoga 1242. godine.
Pogledajte kratki film o Virovitici, prekrasnom gradiću uz granicu s Mađarskom:
