(VIDEO) 26. lipnja 1991. Glina – Napad na grad za koji je predsjednik Srbije Vučić javno rekao neće biti hrvatski i ‘ustaški’

Foto: snimka zaslona

U ranu zoru, 26. lipnja 1991.g., samo dan nakon što je Hrvatska postala samostalna i neovisna država, Glinjane su probudili rafali, eksplozije i zapomaganja ranjenih hrvatskih policajaca. Bila je to brza reakcija domaćih Srba na čin proglašenja samostalnosti Hrvatske i odgovor da oni to neće priznati, već da će na području Gline i Hrvatske nastojati uspostaviti Veliku Srbiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U vrijeme okupacije fašistički govor u etnički očišćenoj Glini održao je današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Tada je bio zastupnik u parlamentu Srbije. U tom sramnom govoru Vučić identificira riječi ‘hrvatski’ i ‘ustaški’ kao istoznačnice ili sinonime, što ni danas nije rijetkost kod mrzitelja svega hrvatskog, posebno kada se Hrvate želi diskreditirati ili zatvoriti im usta.

Pobunjeni Srbi iz Hrvatske (Banovine) koji se nisu mirili s hrvatskom državom, uz pomoć JNA, izveli su napad na Policijsku postaju, svoje susjede Hrvate i tako je počelo teško vrijeme za sve Hrvate u Glini i okolici. U obrani Policijske postaje poginuo je policajac Tomislav Rom, pet ih je bilo ranjeno, a 16 njih je odvedeno u zarobljeništvo. U Glinu su potom stigli pripadnici ATJ Lučko, a neprijateljske snage i na njih su otvorile vatru te ranile trojicu pripadnika te jedinice.

Kako su jedinice JNA držale policijsku postaju u okruženju, a s njom i policajce u postaji paravojne formacije su bez problema uspostavljale kontrolu nad gotovo cijelim gradom. Jedino nisu mogli zauzeti postaju i dio grada prema Petrinji pod imenom Jukinac jer su te položaje držale policijske snage. 27. srpnja 1991 srpske paravojne formacije uz pomoć JNA  kreću u konačan napad na policijsku postaju i naselje Jukinac te zauzimaju grad. Pripadnici policije se zajedno sa stanovništvom povlače prema Gornjem i Donjem Viduševcu koji uskoro također dolaze na udar neprijatelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1995. okupiranu Glinu je posjetio tada deklarirani četnik, a današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Skup je organizirao velikosrpski ideolog s Banovine Branko Jović, predsjednik četničke Srpske radikalne stranke u Glini, a danas srpski pročelnik općine Erdut u Slavoniji.

Današnji premijer je na mjestu etnički očišćene Gline od Hrvata, spaljenih kuća i brojnih masovnih grobnica u okolici grada urlikao o „hrvatskoj ustaškoj vlasti“, „zločinačkoj vlasti Franje Tuđmana“, o „srpskoj Glini“, o „ustaškoj vlasti koja neće nikada doći u Glinu“. Taj gnjusan huškački i fašistički govor gotovo da je danas zaboravljen, pa se fašizam srbijanskog predsjednika pokušava zaboraviti ili umotati u nekakav providni celofan laži zbog kojih bi Hrvati trebali zaboraviti ulogu Aleksandara Vučića kao Šešeljeve desne ruke.

Zanimljiva Vučićeva uporaba riječi ‘hrvatski’ i ‘ustaški’ kao istoznačnice upozorava da ovaj starogovor koji nije rijedak čak niti danas, potječe iz velikosrpske kuhinje gdje se sve što je hrvatsko pokušavalo svesti pod sinonim ‘ustaško’. Takav govor je bio uobičajen u srbijanskom parlamentu, kao čiji član je Vučić došao u Glinu, a i danas je svakodnevnica srbijanske zbilje, a nažalost i dijela hrvatskih medija, političara i javnih djelatnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.