Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. Također se jede i riba. U kontinentalnom dijelu šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.
Žudije su čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Mladi sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskog Loreta 1857. donio je taj običaj u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkud se proširio dolinom Neretve i kasnije Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom.
Ovaj tradicijski običaj raširen je po cijeloj Dalmaciji od kraja 19. stoljeća. S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima. Naziv je grčko-romanskog podrijetla i vjerojatno znači “Židov”. Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. “judom” kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a nagdje i u odore mornara ili u narodne nošnje. Postoji pravilnik ili scenarij djelovanja žudija u te dane: vrijeme kad izlaze, redoslijed mijenjanja, postupak zamjene, redoslijed u procesiji i to u detalje sa slikovitim skicama i shemama kao pravi vojnički pravilnik.
Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.
U vrijeme komunizma, u pojedinim mjestima, mladići koji su se angažirali kao žudije bili su pod budnim okom tadašnje vlasti i nisu mogli dobiti posao pa su izolirani iz društva. Ponegdje su žudije i ukinute, a običaj je ponovno zaživio u samostalnoj Hrvatskoj.
Festival žudija je skup čuvara Kristova groba koji njeguju te običaje u svojim župama za Uskrs. Idejni začetnik festivala žudija koji je pokrenut u Vodicama 2001.godine je akademski fotograf Šime Strikoman iz Vodica poznat po svojim milenijskim fotografijama. Kako se svake naredne godine broj sudionika povećavao prvotni naziv “Susret žudija Dalmacije” prelazi u smotru a od 2008. u festival. Prvih šest smotri održano je u Vodicama a onda su organizatori zaključili da bi program mogao postati monoton ako se održava uvijek u istom gradu te su se 2006.godine predstavnici župa dogovorili da se festival svake godine održava u drugoj župi kako bi svi imali priliku upoznati se sa običajima drugih s tim da se svake šeste godine održava u Vodicama gdje je sve i započelo. 16. po redu Vodički festival žudija ove godine će se održati na Uskrsni ponedjeljak, 28. ožujka, u župi Svetoga Frane u Imotskom.
Cilj festivala je da prikaže uskršnje običaje čuvara Kristova groba čime se doprinosi očuvanju tradicije, vjere, ali i kulturnoj i turističkoj promidžbi Dalmacije, Hrvatske pa i šire. Festival nije natjecateljskog duha i u njemu nema pobjednika ni poraženih, u njemu su svi originali.
Geslo festivala je „Ljubite jedni druge“, a proizlazi iz Isusove zapovijedi ljubavi. On nas poziva da ostanemo u njegovoj ljubavi, da vidimo kakva je to ljubav i da takvom ljubavlju i mi ljubimo jedni druge. To je ljubav koja nikad ne prestaje.
Na festivalu će sudjelovati čak 35 župa iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sa preko 1000 sudionika. Predviđena je sveta Misa, smotra žudija, procesija ulicama Imotskog, te snimanje milenijske fotografije Šime Strikomana. Kulminacija festivala je prikaz čuvanja Kristova groba, padanje i bježanje u trenutku Isusova uskrsnuća. Kao i svake godine predviđen je nastup pučkih crkvenih pjevača, a također i predstavljanje župa kroz promotivne materijale i specifičnu gastro ponudu za vrijeme trajanja festivala.
