Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel najavio je u petak na konferenciji za novinare da će uskoro na vrhu kupole riječkoga gradskog tornja ponovno biti postavljena skulptura povijesnoga dvoglavog orla u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.
Obersnel je rekao da je riječ o dijelu riječke povijesti bez bilo kakvih ideoloških predznaka i drugih konotacija te kako očekuje da će skulptura orla, čije su obje glave okrenute ulijevo, biti postavljena tijekom travnja. Cijela operacija stajala je oko milijun kuna, a postavljenje će biti organizirano s iznenađenjem.
Po podatcima iz gradske uprave, za izradu skulpture angažiran je docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci Hrvoje Urumović, a izrada je počela u lipnju 2016. Inicijativu za vraćanje dvoglavog orla pokrenula je udruga građana “Slobodna država Rijeka”.
Povijest riječkoga dvoglavog orla počinje 1659., kada car Leopold I. izdaje povelju kojom Rijeci odobrava grb s dvoglavim orlom. Iznad orla je kruna, a ispod njega natpis “Indeficienter” (nepresušan). Prva skulptura orla na vrhu gradskog tornja postavljena je 1754., a njezin je autor bio riječki kotlar Lodovico Ruppani. Taj limeni orao skinut je 1890. godine odlukom Gradskog vijeća te je predan u Gradski muzej, ali njegova sudbina nije poznata.
Druga skulptura postavljena je 1906., a izradio ju je kipar Vittorio De Marco. Orao je bio na gradskom tornju do 1919. , kada mu je D’Anunzijev vojnik odrubio jednu glavu jer su talijanski fašisti tumačili da je dvoglavi orao austrijski, a jednoglavi rimski. Skulptura je ostala u tom obliku do 1949., kada su je komunističke vlasti nazvale buržoaskim i nenarodnim simbolom te je skinuta i razbijena, ali radnici su sakrili nekoliko komada brončane statue te su sačuvani do danas.
Obersnel je rekao da je od proglašenja Rijeke Europskom prijestolnicom kulture 2020. učinjeno mnogo u osmišljavanju koncepta programa te da je osnovana i Agencija Rijeka 2020 koja će se baviti organizacijskim dijelom projekta. Istaknuo je da je do sada više zatvoren infrastrukturni dio projekta nego programski, na kojemu se također radi. Glavnina infrastrukturnog dijela vezana je za kompleks bivše tvornice Benčić, a u jednom od prostora do svibnja se očekuje završetak prve faze radova i preseljenje Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
U tzv. Ciglenoj kući bit će Dječji muzej, u t-objektu Gradska knjižnica, a financirat će se iz projekta Urbane aglomeracije, za što se očekuje oko 62 milijuna kuna. Za uređenje palače – bivše upravne zgrade šećerane i uređenje “Galeba”, negdašnjeg broda Josipa Broza, iz europskih fondova namijenjenih turističkoj valorizaciji reprezentativnih spomenika kulturne baštine namjerava se osigurati oko 69 milijuna kuna jer su ta dva projekta prošla šest od sedam faza u postupku odobravanja financijskih sredstava.
Obersnel je istaknuo da je brod “Galeb” proglašen kulturnim dobrom te da se na njemu oko 80 posto prostora namjerava urediti za javne potrebe, a oko 20 posto za komercijalne sadržaje. Brod će biti muzej, ne idolopoklonstva, nego muzej koji će tematizirati vlastitu povijest jer je prošao sve režime, kao i Rijeka, dodao je.
Također je rekao kako će posebno biti zaštićeni komandni most, prostor koji je Josip Broz koristio za posjete državnika, te strojarnica u kojoj je originalni motor iz ’30-ih godina prošlog stoljeća. Muzej će biti organiziran u sklopu Muzeja Grada Rijeke, imat će stalni postav u kojemu će biti izloženi dijelovi opreme, dokumenti, fotografije i drugo, a komercijalni dio, sa smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima radit će neovisno o muzeju.
