Vrgoč: HNK se mora potruditi da zadrži postojeću i nađe novu publiku te profilirajući se postane bitan prvo u Zagrebu, a potom u državi i Europi

Nova intendantica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Dubravka Vrgoč, koja na tu dužnost stupa 1. rujna, najavila je u razgovoru za Hinu brojne novosti u radu nacionalne kazališne kuće, kako bi se ona repozicionirala u kontekstu europskog teatra, otvorila novim trendovima i privukla novu publiku, a među novim projektima istaknula je i svjetsku praizvedbu opere o Nikoli Tesli za koju libreto piše Jim Jarmusch.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nacionalno je kazalište mjesto koje svojim izvedbama što su u repertoarnom kontekstu više klasične, a manje avangardne propituju našu stvarnost. Danas kada smo i sami dio neke malo veće zajednice kao što je to europska, i kada živimo u vremenu multikulturalnosti te raznih interkulturalnih dodira, nacionalno bi trebalo značiti prvo od prvog”, rekla je Vrgoč.

Osnovna joj je ideja, ističe, na početku mandata na čelu središnje hrvatske nacionalne kazališne kuće, kroz pažljivo osmišljene programe i suradnju s relevantnim europskim kazalištima približiti hrvatski teatar Europi, predstaviti svijetu njegove specifičnosti, te pokazati da zagrebački HNK danas toj Europi ima što reći.

“HNK se mora potruditi da zadrži postojeću i nađe novu publiku te profilirajući se postane bitan prvo u Zagrebu, a potom i državi, regiji, a samim time i u Europi”, kazala je Vrgoč. Da bi se to postiglo, kazalište treba “iz temelja protresti”, a neki od načina za to su koprodukcije, gostovanja velikih europskih i svjetskih imena u Zagrebu, predstavljanje hrvatskih dramskih, opernih i baletnih umjetnika u svijetu, suradnja s raznim mrežama i slično, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagrebačka praizvedba Wilsonove i Jarmuscheve opere o Tesli

Jedan od velikih međunarodnih projekata koje najavljuje je opera o Nikoli Tesli, projekt američkog redatelja Roberta Wilsona za koji libreto piše slavni Jim Jarmusch, a koji će biti ostvaren u koprodukciji s HNK-om Zagreb.

Projekt će obojicu umjetnika 2016. dovesti u Zagreb, gdje će biti svjetska praizvedba, nakon čega predstava putuje u New York i London. Teslu bi trebala utjeloviti muza modernog filma Tilda Swinton.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“HNK sezonu 2014./2015. otvara 13. rujna velikim inauguracijskim koncertom na kojemu će orkestar HNK pod ravnanjem maestra Nikše Bareze izvesti dijelove komične opere Richarda Straussa “Rosenkavalier” u povodu 150. obljetnice skladateljeva rođenja. “Tim koncertom HNK će Zagrepčanima poručiti da želi biti europsko, ali i zagrebačko kazalište”, istaknula je Vrgoč.

Kako bi to dokazao, HNK je u suradnji sa svim kulturnim institucijama Trga maršala Tita organizirao “Dan otvorenog trga”. Muzej za umjetnost i obrt, nova Muzička akademija, Akademija dramskih umjetnosti, Škola primijenjenih umjetnosti, LADO, Pravni fakultet, Zagrebačko sveučilište i Školski muzej 30. rujna otvorit će vrata i “izići” na trg, gdje će se u nizu cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja predstaviti građanima Zagreba. Od podneva do ponoći bit će organizirani besplatni obilasci svih institucija, a kruna svih događanja bit će veliki tulum. Redateljica programa je Anica Tomić.

Spoj klasike i suvremenosti s temom Prvog svjetskog rata

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako će se tek početkom rujna, nakon provedenog natječaja, znati tko će biti novi ravnatelji triju velikih ansambala HNK – Opere, Baleta i Drame – sezona 2014./2015. već je definirana, a njezin premijerni dramski program počinje u rujnu najpoznatijim dramskim djelom slavnog njemačkog pisca Friedricha Schillera “Razbojnici” u režiji Vite Taufera, što je ostavština bivše uprave.

Okosnica ovogodišnjega programa bit će stogodišnjica početka Prvoga svjetskoga rata, i to kroz predstave “Vučjak” Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana čija je premijera zakazana za 30. prosinca, nakon čega će Jernej Lorenci režirati “Lulu” Franka Wedekinda, a sezonu će zaokružiti tragikomedija velikoga dramatičara Arthura Schnitzlera “Daleka zemlja” u režiji Anice Tomić.

“Wedekind, Krleža i Schnitzler napisali su svoje komade neposredno prije, za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata. Ono što nas zanima je koliko je to vrijeme još prisutno u našim životima i koliko je teorija nekih povjesničara da taj rat nikad nije prestao točna”, pojasnila je Vrgoč.

Od ove se godine u HNK seli i 12. festival svjetskog kazališta koji počinje 19. rujna i u sklopu kojega će 26. rujna biti održana praizvedba predstave “Ti si moja sudbina (Otmica Lukrezije)” španjolske redateljice, glumice i izvođačice Angelice Liddell i kazališne skupine Altra Bilis. U Zagreb ponovno dolazi i najpoznatija i višestruko nagrađivana belgijska kazališna skupina Peeping Tom, europski majstori neverbalnog teatra, s uspješnicom “Otac” u režiji Francka Chartiera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Operne koprodukcije, baletna gostovanja i popratni programi za privlačenje publike

Prva premijera operne sezone bit će “Evgenij Onjegin” Petra Iljiča Čajkovskog u koprodukciji s Operom riječkog HNK. Još jedna koprodukcija je i suvremeni operni projekt “Mimi”, adaptacija “La Boheme” Giacoma Puccinija u režiji Frederica Verrieresa. Riječ je o koprodukciji pariškog kazališta Bouffes du Nord i Opere HNK koja će u studenome imati praizvedbu u Parizu nakon čega će biti izvedena u Zagrebu.

U suradnji s pariškom Operom Comique bit će postavljena i opera “Peleas i Melizandra” Claudea Debussyja u režiji Stephanea Braunschweiga, a na kraju sezone bit će izvedena domaća opera “Ekvinocij” Ivana Brkanovića.

Novu baletnu sezonu obilježit će autorski projekt Milka Šparembleka “Johannes Faust Passion”, a od klasičnih djela Balet HNK izvest će “Bajaderu” Ludwiga Minkusa u verziji Vladimira Malakhova.

Početkom listopada u Zagrebu će gostovati baletna skupina Ballet Preljocaj iz Pariza s predstavom “Noći”, a tu je i projekt “Ženski rukopis” u kojemu će se kao koreografkinje predstaviti Pavla Mikolavčić, Ksenija Krutova i Simona Unterajter.

Kako bi privukao novu, mlađu publiku, HNK će uvesti niz popratnih programa, a jedan od njih je “Filozofski teatar” koji će voditi Srećko Horvat, a koji će ugostiti neke od najvažnijih imena suvremene filozofske scene. HNK je već dogovorio i prvu posebno za njega pisanu dramu slovenskoga filozofa Slavoja Žižeka koja će biti izvedena u sljedećoj sezoni.

Alternativni načini financiranja i gubitak

U ostvarivanju zacrtanog planira se maksimalno osloniti na fondove Europske unije, na koje HNK može aplicirati po pojedinačnim projektima, kao i na neke druge fondove. “To apsolutno namjeravam iskoristiti jer ne mislim da bi HNK trebao ostati isključivo na budžetiranju grada i države”, kazala je Vrgoč.

Iz fondova EU mogla bi se financirati i prijeko potrebna druga scena koja bi se, prema postojećem dogovoru s Gradom Zagrebom, trebala uskoro realizirati obnovom jednoga od prostora industrijskog kompleksa stare tvornice Gredelj. “To mi se čini sjajnom pozicijom jer se nalazi unutar grada i pripada industrijskoj arhitekturi 20. stoljeća”, kazala je Vrgoč. Ako se to realizira, bio bi to prvi put da se u gradu Zagrebu u više od stotinu godina gradi jedno kazalište.

No, da bi sve to ostvarila, nova se intendantica prvo mora suočiti s gubitkom, koji je u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući veći nego što je prije rečeno: s 2,7 milijuna kuna popeo se, izgleda, na “puno više milijuna”, a koliko je to točno znat će se nakon revizije, koja će utvrditi stvarne gubitke kako bi se moglo krenuti u konsolidaciju, rekla je Vrgoč.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.