Dana 5. i 6. siječnja 1991. policijske postaje u Kninu, Obrovcu, Benkovcu, Gračacu, Korenici, Donjem Lapcu, Dvoru na Uni, Vojniću i Hrvatskoj Kostajnici otkazale su poslušnost Republici Hrvatskoj. Otele su policijsko oružje i ušle u sastav tzv. krajinskog Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP).
Već prije toga počele su terorističke akcije pobunjenih Srba koji su na hrvatskom teritoriju uspostavili fašističku tvorevinu tzv. SAO Krajinu.
Pobune Srba koje prethode pobuni policijske postaje
Odmah nakon prvih slobodnih izbora (svibanj 1990.) ničim izazvana započinje pobuna Srba:
21. svibnja 1990, na sjednici SDS u Kninu donesena odluka o istupanju općine Knin iz Zajednice općina Dalmacija. Stvaraju se nove Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like koje obuhvaćaju sljedeće općine: Benkovac, Donji Lapac, Gračac, Knin, Obrovac, Titova Korenica.
30. svibnja 1990, SDS suspendira odnose s Hrvatskim saborom.
Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj jugoslavenska (srpska) propaganda širi glasine i paniku, stvara i izmišlja incidente. Tako priprema srpsko pučanstvo na vojnu pobunu, stvara se osjećaj nesigurnosti i ugroženosti. Sve je organizirano i vođeno iz Beograda. Političke vođe Srba iz Hrvatske odlaze po upute i podršku u Beograd.
3. srpnja 1990, 50 pripadnika SUP-a iz Knina šalje otvoreno pismo Saveznom SUP-u gdje odbijaju poslušnost Vladi Hrvatske ne želeći nositi nove policijske odore. Odbijaju preimenovanje službe iz „milicija” u „redarstvo”.
25. srpnja 1990, dolazi do velikog mitinga u mjestašcu Srb u Lici na kojem je objelodanjena Deklaracija o suverenosti i samostalnosti Srba u Hrvatskoj.
13. kolovoza 1990, Borisav Jović prima u audijenciju u Beogradu srpske izaslanike iz Krajine na čelu s Milanom Babićem. Izaslanstvo traži intervenciju Saveznih vlasti od navodne opasnosti od nove Hrvatske vlasti.
13. kolovoza 1990, pojavljuju se prve straže u većinskim srpskim općinama.
Nastavak pobune:
16. kolovoza 1990, sastanak sekretara unutrašnjih poslova općina: Gospić, Zadar, Split i Šibenik s Ministrom unutrašnjih poslova u Zagrebu. Donesena odluka da se pokupe arsenali pričuvnog oružja iz pobunjenih općina.
17. kolovoza 1990, specijalci iz zadarskog MUP-a uspjeli su odnijeti količinu automatskog oružja iz benkovačke policijske stanice. Ta nakana propada u Obrovcu i Kninu intervencijom lokalnog građanstva. Oružje iz arsenala u Obrovcu i Kninu predalo se lokalnom građanstvu tih mjesta te nastaju prve barikade po lokalnim cestama. U 18 sati Radio Knin prenio je vijest da je proglašeno ratno stanje odlukom Milana Babića. Započinje „balvan revolucija“. JNA je spriječila intervenciju hrvatske policije da uspostavi red temeljem zakona.
18. kolovoza 1990, započinje nasilna pobuna Srba. Srbi u Gračacu, Obrovcu, Benkovcu, Korenici i drugdje napadaju policijske postaje i uzimaju oružje.
21. rujna 1990, Srbi područje svog trenutnog interesa nazivaju „Srpska autonomna oblast Krajina“ pozivajući se na navodne etničke i povijesne granice koje nikada nisu postojale.
30. rujna 1990, „Srpsko nacionalno vijeće“ proglasilo je „autonomiju srpskog naroda“ u dijelu Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom.
21. prosinca 1990, pobunjeni Srbi osnivaju „Srpsku autonomnu oblast Krajina“ (SAO Krajina).
5. i 6. siječnja 1991, policijske postaje u Kninu, Obrovcu, Benkovcu, Gračacu, Korenici, Donjem Lapcu, Dvoru na Uni, Vojniću i Hrvatskoj Kostajnici otkazale su poslušnost Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) RH. Time su ušle u sastav tzv. krajinskog Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) – organizaciju paradržavne tvorevine tzv. “Krajine”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
