Foto: fah

Zastupnički dom parlamenta BiH i dalje je duboko podijeljen u odnosu na pitanje gradnje hrvatskog Pelješkog mosta, potvrdila je rasprava vođena u srijedu u nastavku sjednice započete prošlog tjedna.

Na dnevnom redu ponovo je razmatranje informacije o Pelješkom mostu koju je pripremilo ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a između hrvatskih i bošnjačkih zastupnika opet su razmijenjene optužbe o izdaji nacionalnih interesa, uroti čiji je navodni cilj unitarizacija BiH ali i istaknuta upozorenja kako otvaranje ovakvih pitanja može ozbiljno ugroziti dobrosusjedske odnose.

Informacija koja se našla pred zastupnicima sadrži podatke o tome kako je planirana gradnja mosta, konzultacijama koje su o tome provedene i načelnim zaključcima tijela vlasti u BiH o tom pitanju.

Trzavice u BiH radi izgradnje Pelješkog mosta

Na poticaj Stranke demokratske akcije (SDA) 24 od 42 zastupnika ranije su svojim potpisima podržali deklaraciju čija je bit da se gradnja Pelješkog mosta poveže s utvrđivanjem granične crte na moru kao preduvjeta realiziranja tog projekta pa će se po okončanju rasprave o svim točkama dnevnog reda glasovati i o eventualnom usvajanju tog dokumenta.

Predsjedateljica Zastupničkog doma Borjana Krišto (HDZ BiH) kazala je kako je veliko pitanje je li predložena deklaracije uopće u skladu s interesima BiH a s obzirom na činjenicu da parlament BiH ima dva doma a odluke koje donese samo jedan od njh nisu obvezujuće stajalište ni za koga.

Deklaracija je, kako je pojasnila Krišto, tek “načelno mišljenje”.

Njeno je stajalište kako kronologija cijelog slučaja jasno pokazuje da je projekt Pelješkog mosta rezultat kontinuiranog dijaloga i usuglašavanja s Hrvatskom a njih se sada pokušava retroaktivno obezvrijediti donošenjem nekih novih zaključaka i slanjem različitih pisama.

Predsjednik kluba zastupnika HDZ BiH Nikola Lovrinović ocijenio je kako bošnjačke stranke otvaranjem pitanja gradnje Pelješkog mosta “pokušavaju disciplinirati Hrvatsku” i na taj način je kazniti zbog njezina zalaganja za prava Hrvata u BiH.

Ustvrdio je kako se pitanje razgraničenja s Hrvatskom na moru neopravdano uvuklo u raspravu o Pelješkom mostu.

“Ovo je rasprava o nekoj sasvim drugoj temi”, kazao je Lovrinović ističući kako gradnja mosta i temeljem zaključka Vijeća ministara BiH ni na koji način ne prejudicira rješavanje drugih pitanja poput granice.

Zastupnik Demokratske fronte (DF) Damir Bećirović je inzistirao na tome da valja poštivati obvezujući zaključak Predsjedništva BiH iz 2007. u kojemu se također traži utvrđivanje granice na moru kao preduvjeta svakog daljnjeg koraka.

“To je stav BiH i ništa drugo”, kazao je Bećirović ističući kao su stoga besmislena sva pisma o Pelješkom mostu koja su u protekla dva tjedna poslana iz BiH na adrese u Hrvatskoj i Bruxellesu a istodobno je predsjedateljici Krišto predbacio da se ponaša kao da predsjedava Hrvatskim saborom a ne kao netko tko bi trebao zastupati interese BiH.

Neki zastupnici imali su i originalne prijedloge za rješenje problema gradnje Pelješkog mosta poput onoga Salke Sokolovića iz reda nezavisnih koji je kazao kako bi trebalo “revidirati” hrvatski pomorski zakonik jer je on “zatvorio bosanskohecegovačko more”.

Zastupnik Fehim Škaljić iz Saveza za bolju budućnost (SBB) upozorio je ipak kako je Hrvatska “suviše važan” susjed njegovoj zemlji pa bi valjalo paziti da prijepori oko mosta ne ugroze ukupne međudržavne odnose.

Kazao je kako u SBB-u drže da granica mora biti mjesto susreta i mjesto na kojemu se gradi a pozivaju samo da se u parlamentima dvije države što prije ratificira ugovor o granici potpisan 1999.

Njegov stranački kolega Damir Arnaut kazao je kako bi bilo nužno da BiH bez ikakve odgode kao pomorska država odredi svoje polazne crte na moru.

Zastupnica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević pozvala je na rješavanje ovog problema u paketu odnosno zajedno s inzistiranjem na gradnji mosta kod Gradiške na Savi te na ponovnom stavljanju u promet unske pruge koja ide preko BiH a ujedno predstavlja najkraću željezničku vezu između Zagreba i Splita.

Zastupnik Momčilo Novaković, ujedno predsjedatelj parlamentarnog Povjerenstva za promet i komunikacije, inzistirao je pak kako treba prekinuti s praksom pojedinačnih dopisivanja s različitim institucijama uz zloporabu znakovlja države i tijela vlasti poput parlamenta koji svojim odlukama ne stoji iza takvih stajališta.

Kazao je kako je nedopustivo da ni nadležno ministarstvo niti Vijeće ministara BiH ne predlaže što dalje učiniti pa je sugerirao što bržu uspostavu izravne komunikacije s tijelima vlasti u Hrvatskoj kako bi se problem riješio i tako izbjegao rizik dodatnog kompliciranja odnosa sa susjednom državom što bi neizbježno utjecalo i na planove BiH za približavanje Europskoj uniji.

“Cilj je da se donosi s Hrvatskom i drugim susjedima rješava dogovorom a nikakvim arbitražama”, kazao je Novaković.

Glasovanje o stajalištima Zastupničkog doma očekuje se tek po okončanju rasprave o svim točkama dnevnog reda a kada će to biti potpuno je neizvjesno jer se očekuje i rasprava o povjerenju Vijeća ministara u uvjetima kada nema jasno definirane vladajuće većine.

Izvor: Hina/dž