Čovićeva zamjenica Krišto: ‘Propitivanje Čovićeva odlaska u Banju Luku povezano sa zataškavanjem zločina u srednjoj Bosni’

borjana krišto
Foto: fah

Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, koja je i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH, ocijenila je u četvrtak kako su bošnjački političari i mediji problematizirali jučerašnju nazočnost čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića na proslavi Dana Republike Srpske kako bi pokušali prikriti zločine koje su postrojbe Amije BiH počinile na jučerašnji dan prije 25 godina u Buhinim Kućama u središnjoj Bosni te opravdati pokušaje preglasavanja Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasti Republike Srpske organizirale masovnu proslavu ‘dana republike’: Prisustovali ruski veleposlanik i Čović

“Nije poanta u Draganu Čoviću niti činjenici gdje je on bio jučer, poanta je u izmišljanju krize i skandala čiji je jedini cilj bio da do šire javnosti u BiH ne dođu vijesti iz Viteza. Umjesto da su se bavili zločinom u kojem je ubijen dvogodišnji dječak među više od 20 osoba hrvatske nacionalnosti, izabrali su svjesno stvarati lažne vijesti i krive interpretacije”, rekla je Krišto za portal Dnevnik iz Mostara.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović je, u pratnji nekoliko hrvatskih dužnosnika, u srijedu u Banjoj Luci nazočio svečanoj akademiji povodom Dana RS-a, dok, kako se doznaje iz krugova bliskih Čoviću, nije bio nazočan dodjeli odličja nekolicini srpskih dužnosnika, među kojima je i osuđeni ratni zločinac pukovnik JNA Slavko Lisica, kao ni defileu postrojbi policije RS-a te svečanom prijamu u Vladi Republike Srpske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasti Republike Srpske u srijedu su ponovo u Banjoj Luci organizirale obilježavanje 9. siječnja kao “dana republike”, prkoseći još jednom pravorijeku Ustavnog suda BiH, koji je taj praznik još 2015. ocijenio diskriminirajućim za Hrvate i Bošnjake te ga je proglasio neustavnim.

U Republici Srpskoj 9. siječnja se obilježava u znak sjećanja na taj datum iz 1992., kada je samozvana “skupština srpskog naroda”, kojom su upravljali Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, donijela odluku o proglašenju “republike srpskog naroda u BiH”.

Proslavu su ignorirali gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora u BiH. U Banjoj Luci je, međutim, bio i veleposlanik RH u BiH Ivan Del Vecio, a tim povodom Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je u četvrtak da nije bilo upoznato s odlaskom hrvatskog veleposlanika na prijem povodom neustavno proglašenog dana Republike Srpske i da je on je zbog toga povučen u Zagreb na konzultacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čovićeva zamjenica Krišto kazala je kako interpretacija Čovićeve nazočnosti u Banjoj Luci predstavlja “uobičajene metode sarajevske političke i medijske mašinerije” koje su po njoj izmislile kako bi zataškali obljetnicu zločina tzv. Armije RBiH u Buhinim kućama.
“To je matrica i ponašanje koje 20 godina ne samo da gledamo, nego živimo u BiH, od koje pokušavaju stvoriti bošnjačku nacionalnu državu”, kazala je Krišto.

Medijski gotovo nezabilježeno u BiH je jučer obilježena 25. godišnjica jednoga od najtežih ratnih zločina koje su postrojbe bošnjačke Armije BiH počinile nad Hrvatima središnje Bosne.

U ranim jutarnjim satima 9. siječnja 1994. potkraj hrvatsko-bošnjačkog rata pripadnici Armije BiH su samo desetak dana nakon masakra u Križančevu Selu ubili 27 hrvatskih civila i vojnika. Među pripadnicima Armije BiH bili su i mudžahedini pripadnici odreda ‘El Mudžahid’ iz sastava 7. muslimanske brigade, a među ubijenima bilo je i djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.