Dan nerođenog djeteta: Fotografija fetusa od 18 tjedana jedna je od najboljih fotografija 20. stoljeća?

Foto: Snimka zaslona

Svakog 25. ožujka u više zemalja svijeta obilježava se Dan nerođenog djeteta, a kao spomen na Isusovo začeće, odnosno kroz posebnost Isusova začeća nastoji se gledati svaki novi život u svojoj neponovljivosti i blagoslovljenosti od Boga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U travnju 1965. godine magazin Life objavio je na naslovnici fotografiju pod nazivom Fetus 18 tjedana i izazvao senzaciju. Izdanje s navedenom fotografijom doživjelo je spektakularni uspjeh, a to je bio i najbrže prodavani primjerak u čitavoj povijesti Lifea.

Slika u boji kristalno jasno prikazuje fetus u amnionskoj vrećici, a na njoj je vidljiva i pupčana vrpca te posteljica. Nerođeno dijete, koje pluta u naizgled kozmičkoj pozadini, djeluje ranjivo, ali spokojno. Oči su mu zatvorene, a malene, savršeno oblikovane šake prikovane su za prsa.

Fotografija Fetus 18 tjedana bila je jedna od najboljih fotografija 20. stoljeća, jednako emotivna koliko i tehnički impresivna, čak i prema današnjim standardima, prenosi Guardian.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fotografiju je snimio švedski fotograf Lennart Nilsson

Fotografiju je snimioLennart Nilsson, kao dio nevjerojatne serije prenatalnih slika. Ovaj švedski fotograf i znanstvenik postao je poznat po svojim fotografijama ljudskih embrija, a također se smatrao jednim od prvih modernih fotoreportera u Švedskoj. Preminuo je početkom 2017. godine.

Nilsson je urednicima Lifea rekao da planira zabilježiti početke ljudskog postojanja tijekom posjeta New Yorku 1954. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Desetljeće kasnije vratio se s prvim fotografijama, neke su snimljene u boji, a neke crno-bijele. Objavljene su u časopisu Life kao fotoesej pod nazivom Drama o životu prije rođenja.

Ultrazvučna tehnologija prvi je put uvedena u kliničke svrhe u Glasgowu 1956. No, praćenje razvoja nerođenog djeteta pomoću takvih slika nije bilo uobičajeno u bolnicama sve do 1970-ih, pa čak je i danas kvaliteta ultrazvuka loša. Stoga je Nilsson pomoću dva njemačka stručnjaka za endoskop, Karla Storza i Jungners Optiska, uspio stvoriti optičke cijevi s makro lećama.

Nilsson je uspio fotografirati samo jedan živi fetus koristeći endoskopsku kameru. Sve ostale slike prikazuju fetus iz prekinutih trudnoća. Fotograf je usko surađivao s profesorom Akselom Ingelman-Sundbergom, tada šefom ženske klinike u bolnici Sabbatsberg u Stockholmu koji su mu omogućili fotografiranje fetusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nilsson je u bolnici postavio studio s okruženjem poput akvarija, zbog čega izgleda kao da fetusi lebde u prostoru.

Nilsson je zaslužan i za snimanje prvih fotografija virusa SARS-a i HIV-a. Nakon uspona televizije, okrenuo se pokretnim slikama, snimajući dokumentarne filmove kao što je nagrađeni Emmyjem iz 1982. godine film Saga života. Nakon golemog uspjeha filma Life and A Child is Born, Nilsson je postao svjetski poznat.

Što u stvari znamo o podrijetlu čovječanstva i svemira?

Nilsson je radio u Švedskoj i nije bio svjestan snažnih reakcija koje su njegove slike izazivale u inozemstvu, a njegove slike su često koristili pro-life aktivisti kako bi prikazali veličanstven nastanak ljudskog bića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svatko različito tumači slike, ovisno o njihovoj socijalnoj, kulturnoj i religijskoj pozadini. U digitalno doba vjerujem da je važnije nego ikad prije vratiti se i pogledati u sebe.”, naglasio je Fjellström Stene, direktor galerije u Stockholmu koja je usko surađivala s fotografom.

Prošle godine, ističe Stene, objavljena je prva ikad objavljena fotografija crne rupe.

“Za mene”, kaže on, “gledanje crne rupe i gledanje jedne od fotografija fetusa su ista stvar. Što u stvari znamo o podrijetlu čovječanstva i svemira?”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.