I godinu dana pošto su migranti prestali u velikim brojevima stizati na grčki otok Lezbos, na njegovim su obalama i dalje razbacani narančasti pojasevi za spašavanje.
“Dobro je što ljudi više ne gube živote između turske egejske obale i grčkih otoka”, kaže neimenovani časnik grčke obalne straže.
Priljev migranata rapidno je pao pošto su im u ožujku prošle godine zemlje jugoistočne Europe zatvorile svoje granice, a EU se u travnju dogovorila s Turskom da ih ne propušta dalje.
Učinak je bio dramatičan: u prva dva mjeseca prošle godine iz Turske je u Grčku stiglo nešto manje od 125 tisuća ljudi, a u istom razdoblju ove godine tek nešto više od dvije tisuće.
Ali kriza ni izbliza nije gotova.
Više od 60 tisuća migranata zaglavilo je u grčkim izbjegličkim kampovima, a krijumčari ljudima i dalje iskorištavaju njihovu muku i pokušavaju zaobilaziti ograde na granicama.
Zahtjevi za azilom obrađuju se puževim korakom. U izbjegličkim naseljima sve su češće tučnjave i neredi, a i u porastu je i prostitucija.
U takvoj situaciji sve je više migranata koji odlaze u ‘ilegalu’.
“Ne možemo ih pronaći”, rekao je nedavno u parlamentu grčki ministar Joanis Muzalas. Nije jasno koliko je migranata nestalo.
Ali zato jest jasno da tok migranata iz Grčke preko Balkana nije u potpunosti zaustavljen iako su ophodnje na granicama pojačane, a između Grčke i Makedonije, Mađarske i Srbije, Slovenije i Hrvatske podignute su ograde.
U Srbiji očekuju da će s dolaskom toplijeg vremena dolaziti i više migranata, uglavnom iz Bugarske.
Barikade na granici s Mađarskom na sjeveru i istodobno porozna granica na jugu, Srbiju su doveli u probleme. Po UNHCR-u, u Srbiji se trenutno nalazi oko 7.700 migranata.
Oko 800 ih se uselilo u napuštene hangare na beogradskom željezničkom kolodovoru.
“Mogu otići bilo kada, kaže moj krijumčar. Ali još ću malo čekati”, priča Bahir iz Afganistana.
Taj 19-godišnjak priznaje da ga je malo preplašila sudbina prijatelja koji je stradao pokušavajući iz Beograda doći do Mađarske. Propao je kroz led na rijeci Tisi i utopio se. Krijumčar koji je vodio grupu u bijegu je.
Zatvaranje ‘balkanske rute’ nije krijumčare ostavilo bez posla.
“Sada rade u velikim, često vrlo profesionalnim mrežama. To je i dalje posao vrijedan milijune dolara”, kazao je Gerald Tatzgern, dužnosnik austrijskog ministarstva vanjskih poslova.
A u Austriji nastavljaju uvoditi mjere za odvraćanje tražiitelja azila iako je broj dnevnih ilegalnih dolazaka u tu zemlju pao na stotinjak.
Vlada u Beču dopustila je da u zemlju 2015. uđe 90 tisuća migranata, ali je radikalno promijenila politiku iduće godine kada je uvidjela da politika raširenih ruku nije dobro prihvaćena među biračima.
Austrija je uvela dnevne i godišnje limite za prihvat tražitelja azila. Slično kao u Njemačkoj i Francuskoj, sve veći utjecaj krajnje desnice, koja se žestoko protivi propuštanju migranata, oblikovao je stajalište vlade.
Sada namjerava uvesti kazne do 15.000 eura onima koji ne žele napustiti zemlju iako im je zahtjev za azilom odbijen.
Kao i druge europske zemlje, Austrija je također zabrinuta da će Turska možda prestati ispunjavati svoj dio dogovora iz sporauzuma s EU-om, posebice zbog rasta napetosti u odnosima Berlina i Ankare.
Već i sada kritike sa Zapada upućene turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu utječu na to kako Turska čuva svoje granice.
“Čim turska policija malo ‘zažmiri’, stotine migranata odjednom se pojave na grčkim otocima ili u Bugarskoj u jednom danu”, kaže Tatzgern.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
