Predsjednici HDZ BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratskog foruma (DF) danas su u Sarajevu potpisali dokument o suradnji koji će biti temelj za uspostavu nove vlasti, no usuglašavanje oko teksta napisanog na nepune dvije stranice potrajalo je gotovo dva dana, a konačan sadržaj ostao je na razini načela i općenitih naznaka o tome što bi trebalo raditi u naredne četiri godine.
Nakon što su čelnici triju stranaka Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić u utorak najavili postizanje sporazuma o suradnji, ipak su izostali potpisi na dokument koji je to trebao i službeno potvrditi pa je potpisivanje upriličeno tek u srijedu poslijepodne i to daleko od očiju javnosti. Novinari nisu bili pozvani na potpisivanje, a morali se se sami snalaziti kako bi uopće došli do teksta.
Na stranici i pol teksta, na čijem su dnu potpisi čelnika tri stranke, navedeno je deset točaka definiranih kao načela programske suradnje.
U prvoj se govori o ustavu i izbornom zakonu, uz konstataciju kako je pri donošenju ustavnih rješenja potrebno osigurati punu ravnopravnost konstitutivnih naroda i ostalih građana BiH te da “u prihvatljivom roku” treba uskladiti ustav i izborni zakon sa sadržajem presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sjedić-Finci”.
Odrednica o euroatlantskim integracijama poziva da se “u najkraćem roku” usvoji “racionalan i efikasan” mehanizam koordinacije odnosa s EU, što je i preduvjet za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) BiH i EU koji je potpisan još 2008. godine.
Na krajnje općenit način govori se i o potrebi jačanja vladavine prava kroz jačanje pravne države i borbu protiv kriminala, dok se u poglavlju o gospodarskim i socijalnim reformama, uz niz općih mjesta, kao konkretna mjera spominje tek potreba za izmjenom zakona o PDV-u.
Tri stranke suglasne su i kako valja potaknuti infrastrukturne projekte te da se uz ravnopravnost građana mora osigurati i očuvanje nacionalnog identiteta, što uključuje i pravo na informiranje na maternjem jeziku u javnom RTV servisu.
U tekstu se podupiru zakonska prava branitelja, daje potpora dovršetku procesa povratka, a jednom rečenicom izražava se i opredijeljenost za pomoć ljudima pogođenim elementarnim nepogodama.
Definiranje konkretnih mjera i rokova za realiziranje ciljeva iz deset pobrojanih područja ostavljeno je odgovarajućim razinama vlasti kada one budu formirane.
HDZ BiH, SDA i DF imaju komotnu većinu za uspostavu vlasti u Federaciji BiH, no za stabilne vladajuće većine u nekima od deset županija poput Sarajevske tek trebaju pronaći partnere.
Kako će izgledati vlast na državnoj razini i dalje je nepoznanica, a ona bi mogla biti razriješena nakon što idućeg tjedna postane jasno može li u Republici Srpskoj vladajuću većinu okupiti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ili dosadašnja oporba koju predvodi Srpska demokratska stranka (SDS).
Dodik i dalje tvrdi kako njegova stranka ima potrebnu većinu od 42 zastupnika, a on je zajedno s predsjednicima stranaka Demokratski narodni savez (DNS) Markom Pavićem i Socijalistička partija (SP) Petrom Đokićem u srijedu u Banjoj Luci također potpisao dokument o programskoj suradnji.
“Bez obzira na špekulacije, mi posjedujemo većinu za izbor vodstva Narodne skupštine RS i vlade”, kazao je ovom prigodom Dodik.
No bez obzira na Dodikovu samouvjerenost, ključeve uspostave nove vlasti u RS-u vjerojatno drži malena stranka pod nazivom Napredna Srpska (NS), koja je u prije izbora bila u koaliciji s DNS-om i tako osvojila dva mandata u entitetskom parlamentu.
Predsjednik NS Adam Šukalo u srijedu je izjavio kako još razmišlja kome će se prikloniti te kako će konačnu odluku donijeti tijekom vikenda.
Konstitutivna sjednica parlamenta RS u novom sazivu sazvana je za 24. studenog i tada bi trebalo postati jasno je li neki od dva suprotstavljena bloka uspio okupiti potrebnu većinu zastupnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
