Idućeg tjedna Haški sud izriče pravomoćnu presudu ratnom zločincu Ratku Mladiću

Foto: snimka zaslona

U idućem tjednu, u utorak 8. lipnja, Vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), ustanova-nasljednica Haškog suda (MKSJ-a) izreći će pravomoćnu presudu “balkanskom krvniku” Ratku Mladiću koji je u u prvostupanjskom postupku u studenom 2017. godine osuđen na doživotni zatvor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tko je Ratko Mladić, ratni zločinac koji je nedavno poručio Zapadu: ‘Branio sam SFRJ koju ste vi razbili uz pomoć Vatikana’?

Podsjetimo, Ratku Mladiću uopće se ne sudi za zločine počinjene 1991. u Hrvatskoj s vrhuncem u Škabrnji.

Naime, optužnica je ograničena isključivo na zločine počinjene u BiH, među kojima je i genocid u Srebrenici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Maskr u Škabrnji, zločini i uništenja na zadarskom i šibenskom području, Kijevo, Vrlika, topnički napadi na Šibenik, Zadar, Sinj, miniranje brane Peruća – samo su neka od ratnih pustošenja i zločina u Hrvatskoj za koje on snosi odgovornost, nakon kojih su tek uslijedili oni u Bosni i Hercegovini.

Zastrašujuća je činjenica da svi ti zločini za Haški sud zapravo kao da ne postoje te se postavlja pitanje je li i što Hrvatska učinila da se Mladiću sudi i za ono što je počinio u Hrvatskoj.

MICT odbio zahtjev za odgodom presude

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošlog tjedna Međunarodni mehanizam za kaznene sudove odbio je zahtjev odvjetnika bivšeg zapovjednika Glavnog stožera Vojske Republike Srpske Ratka Mladića za odlaganjem izricanja drugostupanjske presude koja je zakazana za 8. lipnja, priopćeno je iz Mehanizma. Predsjedavajuća Žalbenog vijeća sutkinja Prisca Matimba Nyambe odbila je zahtjev Obrane Mladića, koji je prvostupanjskom presudom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, da se presuda odgodi dok oba njegova advokata ne budu u prilici da joj nazoče i potvrdila ranije zakazani termin za izricanje konačne presude jer odvjetnici ”nisu uspjeli opravdati svoj zahtjev”.

”Nemogućnost dolaska jednog od odvjetnika na izricanje presude ne opravdava zahtjev za odgađanjem. Mladićeve instrukcije da u njegovoj pratnji moraju biti oba zastupnika ne daju dovoljno dobar razlog a Mladić nije pokazao da ne može biti adekvatno zastupan svojim glavnim zastupnikom”, navela je sutkinja Nyambe u svojoj odluci, pisao je bljesak.info.

Što srbijanski političari govore o Srebrenici?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon pada zaštićene zone Srebrenice 1995. prijavljen je nestanak 8.372 osobe i ta brojka stoji uklesana na mramornu ploču postavljenu u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima kao trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina pripadnika Vojske Republike Srpske.

Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubojstava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.

ICTY (Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji), tzv. Haški sud, okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid. Europski parlament je u siječnju 2009. proglasio 11. srpnja kao “Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”.

ICTY i MICT koji ga je naslijedio do sada su osudili 15 osoba koje su smatrali najodgovornijima za zločine u Srebrenici 1995., a među njima su i bivši politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni na doživotni zatvor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč odlukama sudova i jasnoj osudi javnosti, počinjeni genocid nad civilima se pokušava organizirao i sustavno prikriti. Masakr se prikazuje kao rezultat borbenih akcija i bošnjačke politike, implicira se kako događaj i krivnja Srba nisu dovoljno rasvijetljeni te se izbjegava riječ “genocid”.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Srebrenica je strašan zločin, ali ne i genocid nad Bošnjacima kojeg su počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. Srebrenicu izjednačava s VRO Olujom i Jasenovcem.

„Tamo se dogodio stravičan zločin, moja je obaveza kao predsjednika Srbije da ukažem na iskrena suosjećanja sa obiteljima, da izrazim nadu da se takav zločin nikada neće ponovo dogoditi, da smo mi Srbi izvukli lekcije i pouke i iz tog zločina, ali i onih u Bratuncu, Oluji i da ne govorim o najstrašnijem od svih, onoga koji se desio u Jasenovcu.“, rekao je Vučić 2017. godine.

Olujom – veličanstvenom oslobodilačkom operacijom koju Vučić spominje, konačno se krenulo u oslobađanje Domovine od velikosrpskog agresora, pobunjenih Srba, JNA, četnika i Srbije. Neosporno je kako je na Hrvatsku 90-ih izvršena agresija, a Oluja je samo posljedica te agresije te je riječ o akciji kojom su hrvatski vojnici oslobađali nacionalni teritorij.

Također su i za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika detalji oko Srebrenice jednostrano prikazani, a govori o stradanju srpskog naroda.

“U i oko Srebrenice stradali i Bošnjaci i Srbi i drugi narodi i da se zbog toga zločini samo nad jednim narodom ne mogu kvalificirati kao genocid.”, naveo je Dodik prošle godine, negirajući genocid.

Skandaloznom objavom, javnost je zaprepastio i tadašnji zastupnik u Skupštini Srbije i član Predsjedništva Srpske napredne stranke (SNS) čiji je predsjednik Aleksandar Vučić, Vladimir Đukanović.

“Srpskom narodu želim čestitati dan oslobođenja Srebrenice. Hvala generalu Ratku Mladiću na briljantno izvedenoj vojnoj operaciji Krivaja 95”, napisao je na svom Twitter profilu 2019. godine Đukanović. Slično je napravio i 2018. godine kada je na televiziji građanima čestitao “dan oslobođenja Srebrenice”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.