Izrael i Palestinci dali su si pet dana da osmisle sveobuhvatan plan kojim bi završili rat u Pojasu Gaze, što se smatra dobrodošlim produljenjem dosadašnjih prekida vatre, ali i dalje je opasno daleko mogućnost premoštenja njihovih razlika, piše Reuters.
Na egipatski prijedlog da se do 18. kolovoza produlji prekid neprijateljstava obje su strane pristale tek sat prije završetka prethodnog 72-satnog primirja, a zatim su izraelski i palestinski pregovarači otišli iz Kaira na konzultacije sa svojim vodstvom.
Jedna palestinska frakcija otišla je u Ramalah, glavni grad Zapadne obale i ondje će se sastati s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmudom Abasom, a neki predstavnici islamističke skupine Hamasa idu u Katar na razgovor s Halidom Mešalom, svojim čelnikom u egzilu, a drugi se vraćaju u Gazu.
U javnost nije izašlo mnogo podataka o posrednim pregovorima, ali poznat je okvir: Palestinci žele prekid izraelske blokade Gaze, proširenje granice Pojasa Gaze na moru, gradnju morske luke i ponovno otvaranje aerodroma u Gazi.
Izraelci traže prestanak raketiranja iz Gaze, punu demilitarizaciju tog teritorija i Abasovo preuzimanje odgovornosti za upravljanje 12-kilometarskom granicom Gaze prema Egiptu u Rafahu, kako bi se spriječilo krijumčarenje oružja i druge vojne opreme.
Nikad nijedna strana u pregovorima ne dobije sve što želi, ali nigdje na svijetu, piše Reuters, nije teže postići kompromis nego na Bliskome istoku, pa se zato egipatsko posredovanje smatra posebno osjetljivim.
Hamas drži Gazu i vjerojatno će pristati na to da Abasova Palestinska samouprava preuzme upravljanje Rafahom, a Izrael bi mogao pristati ublažiti pomorska ograničenja i dopustiti slobodniji dotok dobara u Gazu, ali više od toga teško će se postići.
Izrael je jasno rekao da sada neće biti razgovora o morskoj luci u Gazi, a Hamas je objavio da se ne kani razoružati.
Budući da Izrael smatra Hamas terorističkom organizacijom, ne želi izravno s njime pregovarati, ali Hamas je nakon sedam godina raskola, u travnju potpisao ugovor o jedinstvu s Abasom. Hamas ne želi položiti oružje nužno za borbu protiv izraelske okupacije cijele povijesne Palestine, ne samo Zapadne obale.
Kad je demilitarizacija u pitanju, maksimalno se može očekivati prestanak raketiranja iz Gaze i čvršći nadzor nad Hamasovim oružanim krilom i drugim gerilskim skupinama, kao i dodatna ograničenja u vezi s time tko osim policijskih snaga u Gazi smije nositi oružje, piše Reuters.
Ali čak i tada sve će ovisiti o tome koje je korake Izrael spreman poduzeti u vezi s lukom ili s obnovom uništenog aerodroma u Gazi.
Bez strogog nadzora upotrebe robe koja ulazi u Gazu – za obnovu zgrada, a ne za kopanje novih tunela, naprimjer, Izrael će vrlo vjerojatno biti nesklon pružanju ustupaka.
Drugo je pitanje kako bi se taj nadzor ostvario i tko bi ga provodio. O svim tim pitanjima treba detaljno razgovarati žele li sve strane ostvariti povjerenje. A samo jedna raketa iz Gaze ili pokreti izraelskih snaga koji bi uznemirili Hamasovce, imaju potencijal da opet raspire konflikt.
