Izvješće o utjecaju milijardera Georgea Sorosa na posebne izvjestitelje UN-a bilo je početkom ovog mjeseca predmet rasprave u samom UN-u. Podsjetimo, riječ je o detaljnoj analizi koja je objavila međunarodna organizacija Europski centar za pravo i pravdu (ECLJ). U analizi je prikazano kako nekoliko multimilijarderskih organizacija, među njima i Zaklade Otvorenog društva Georgea Sorosa utječu na politike UN-a direktnim ili indirektnim financiranjem rada UN-ovog Ureda visokog predstavnika za ljudska prava i posebnih izvjestitelja za specifične teme. Među izvjestiteljima koji su povezani s nevladinim organizacijama koje financira Soroseva zaklada našlo se i ime hrvatske diplomatkinje Dubravke Šimonović.
Konkretno, izvješće je pokazalo da je najmanje 37 od 121 stručnjaka na dužnostima između 2015. i 2019. primilo najmanje 11 milijuna dolara izvan kontrole UN-a, uglavnom od Zaklade Ford, Otvorenog društva Georgea Sorosa i drugih anonimnih donatora. Također otkriva kako zaklade i vlade djeluju s ciljem financiranja, vršenja utjecaja, pa čak i zapošljavanja stručnjaka, čime se krše protokoli UN-a i svu antikorupcijski zakoni.
Neki su izvjestitelji kritizirali izvješće, a ECLJ je objavio kako je riječ o ljudima koji su uglavnom blisko povezani sa Sorosem i njemu srodnim organizacijama. Izvjestitelji Philip Alston i Martin Scheinin napisali su članke u kojima napadaju ECLJ i njegovog direktora Gregora Puppincka, prenosi francuski Valeurs Actuelles.
ECLJ je pak u svom odgovoru istaknuo kako kritičare izvješća financira ili je financirao George Soros i njemu srodne organizacije. U svom odgovoru Puppinck je dodatno ogolio netransparentnu povezanost između Centra za globalno vodstvo žena (CWGL) i Otvorenog društva. Upravo je CWGL organizacija u čijem se kontekstu, u prvom izvješću, našlo i ime Dubravke Šimonović.
ECLJ je objavio da je “Alston od Otvorenog društva u razdoblju od 2018. do 2019. dobio 600.000 dolara, a od toga je prijavio samo 5.000 dolara. Ove napade prenijeli su drugi stručnjaci, osobito Olivier de Frouville i Ahmed Shaheed, kojima je zajedničko da ih je ECLJ prethodno kritizirao zbog svojih stavova, prvog u korist prava na pobačaj nasuprot pravu na život, a zadnjeg zbog prilog pravnom priznanju pojma islamofobije. Financiranje gospodina Shaheeda također je vrlo netransparentno.
>Hrvatska sutkinja među sucima povezanim sa Sorosem na Sudu za ljudska prava
No, u petak 3. rujna napadi na izvješće kulminirali su tijekom godišnjeg sastanka Posebnih procedura Vijeća za ljudska prava u sjedištu UN-a u Ženevi. NGO-ovima je dopušteno intervenirati na ovom sastanku, što je omogućilo Gregoru Puppincku da ukratko predstavi izvješće. Nakon toga je uslijedila živahna rasprava koju je vodila posebna izvjestiteljica Fionnuala Ní Aoláin, koja je odmah osudila izvješće kao “bijesan napad” na ljudska prava i “integritet posebnih procedura”. Podržali su je i prenijeli izvjestitelj Clément Voule te neke nevladine organizacije: Centar za reproduktivna prava (lobi za pobačaj), Međunarodna asocijacija lezbijki i homoseksualaca (ILGA) i Međunarodna komisija pravnika (ICJ).
Svima je zajedničko da ih financira Sorosevo Otvoreno društvo. Fionnuala Ní Aoláin i sama je bila jedna od glavnih vođa Otvorenog društva u razdoblju od 2011. do 2018. U tom je svojstvu 2017. donirala 100.000 dolara radikalnoj feminističkoj organizaciji (CWGL) s izričitim ciljem ‘utjecaja’ na drugu posebnu izvjestiteljicu. Iste godine postala je posebni izvjestitelj zadržavajući svoju poziciju u Otvorenom društvu. CWGL je još 2017. godine zaposlio drugu službenu stručnjakinju UN-a, gospođu Melissu Upreti, koja će lobirati u UN-u, tj. Utjecati na druge stručnjake UN-a, nakon što je prethodno radila za Centar za reproduktivna prava”, stoji u odgovoru ECLJ-a
Podsjećamo, Dubravku Šimonović je upravo te 2017. godine CWGL ugostio u svojstvu posebne izvjestiteljice kako bi se raspravljalo o njenom mandatu i što će u njemu raditi.
“S druge strane, nekoliko nevladinih organizacija – koje Soros nije financirao – interveniralo je tijekom rasprave kako bi podržalo izvješće, dovodeći u pitanje motive ovog napada na ECLJ kada izvješće iznosi objektivne, provjerljive činjenice i poziva na veću financijsku transparentnost, što bi svima trebalo biti očito. To se posebno odnosilo na Institut za istraživanje nevladinih organizacija (pro-izraelsku nevladinu organizaciju poznatu i kao nevladina organizacija Monitor), Centar za zdravstvenu znanost i pravo te katoličku organizaciju C-Fam.
Kvalitetu i relevantnost izvješća također je prepoznalo nekoliko stručnjaka koji su poslali poruke podrške ECLJ-u, na čemu su im zahvalili i veleposlanici u Ujedinjenim narodima. Vrlo je vjerojatno da će ovo izvješće biti još uvijek predmet žestokih rasprava 14. rujna, tijekom sljedeće sjednice Vijeća za ljudska prava u Ženevi, budući da nekoliko država, siti ideološkog aktivizma nekolicine stručnjaka, želi unijeti nekog reda u sustav”, stoji u priopćenju ECLJ-a.
Međunarodna nevladina organizacija Europski centar za pravo i pravdu (ECLJ), nastala je kao nastavak djelovanja uspješnog Američkog centra za pravo i pravdu, gdje je glavni savjetnik Jay Sekulow, jedan od odvjetnika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ona ima posebni savjetodavni status pred Ujedinjenim narodima od 2007. godine te je objavila izvješće o problematičnom financiranju UN-ovog Ureda visokog predstavnika za ljudska prava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
