Azijske zemlje vodeće su na listi uspješnih obrazovanih sustava, Hrvatska se nalazi na 36. mjestu, a na začelju su školarci iz Afrike, pokazalo je najnovije istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj čije rezultate u srijedu prenosi BBC.
Na vrhu ljestvice Singapur, najlošija Gana, Hrvatska na 36. mjestu
Prvih pet mjesta na listi kvalitetnog školstva zauzimaju azijske zemlje – Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan. Tek tada dolaze europske zemlje Finska, Estonija, Švicarska i Nizozemska, a prvih deset zaključuje Kanada.
Hrvatska je zauzela 36. mjesto, ispred Slovačke, Ukrajine, Izraela, Grčke, Turske, Bugarske i Rumunjske. Od susjednih zemalja Slovenija je na 18. mjestu, Italija je 28., Mađarska 32., Srbija 42., Crna Gora 56.
Tablica pokazuje probleme u američkom obrazovanju koje dijeli 28. mjesto s Italijom i posebno u Švedskoj, koja je prošli tjedan dobila i upozorenje OECD-a zbog ozbiljnih problema u obrazovnom sustavu. Švedska se nalazi na 35. mjestu, jednom ispred Hrvatske.
Istraživanje je pokazalo globalnu sliku kvalitete obrazovanja u svijetu
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kaže da su usporedbe utemeljene na testovima provedenima u 76 zemalja te da one jasno pokazuju vezu između obrazovanja i ekonomskog rasta.
“Ovo je prvi puta da imamo zaista globalnu sliku kvalitete obrazovanja”, kazao je direktor za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher.
“Ideja je bila dati mogućnost zemljama, bogatima i siromašnima, da se usporede s onima koje vode na listi obrazovanja, otkriju svoje prednosti i slabosti i vide kakve su dugoročne ekonomske koristi od poboljšanja kvalitete obrazovanja”, rekao je.
“Ako odete u azijski razred, susrest ćete učitelje koji očekuju od svakog učenika da uspije. Tu ima mnogo strogosti, puno usredotočenosti i zajedništva”, kaže Schleicher. “Te zemlje su vrlo dobre i u privlačenju najboljih profesora”, kaže on.
‘Slabo obrazovanje zemlje ostavlja u stanju trajne recesije’
Izvješće koje je objavio OECD, a sastavili su ga Eric Hanushek sa Stanforda i Ludger Woessmann s muenchenskog sveučilišta, naglašava da se obrazovnim standardom može predvidjeti koliko će bogatstva zemlja stvoriti u dužem razdoblju.
“Slabe obrazovne politike i prakse .. ostavljaju zemlje u permanentnom stanju recesije”, kaže izvješće.
Poboljšanje obrazovanja stvorilo bi “fantastične dugoročne ekonomske dobitke”, kaže Schleicher.
Kada bi primjerice Gana, najlošije rangirana zemlja, postigla da svi njezini 15-godišnjaci usvoje bazične obrazovne vještine, njezin bi sadašnji BDP narastao 38 puta i to u životnom vijeku današnje mladeži.
