Krim i Putin dominiraju ruskim lokalnim izborima

Birači u Rusiji u nedjelju će na lokalnim izborima birati 30 regionalnih ‘gubernatora’ i članove 14 regionalnih skupština na čak pet tisuća birališta diljem teritorijalno najveće zemlje svijeta, a najveća pozornost bit će usmjerena na Krim, gdje će se birati skupštine Sevastopolja i Krimske Republike prvi put od ruske aneksije tog crnomorskog poluotoka u ožujku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veliku važnost imaju i izbori za moskovsku Dumu i za političko vodstvo drugog po veličini ruskog grada Sankt Peterburga.

Od ovih se izbora ne očekuju dramatične promjene na političkoj sceni države kojom dominira “vertikalna moć” predsjednika Vladimira Putina.

Potpora Putinu u javnosti u kolovozu je skočila na nevjerojatnih 87 posto, prema rezultatima ankete neovisne agencije za ispitivanje javnog mnijenja Levada, zahvaljujući domoljubnom zanosu zbog aneksije Krima i posljedične proruske pobune na istoku Ukrajine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neizbježna posljedica takvog razvoja situacije je dodatna marginalizacija već ionako slabe oporbe i posvemašnja izborna usmjerenost na Putina.

Na Krimu su sve važnije političke stranke izrazile potporu Putinu i pripajanju poluotoka Rusiji. Jedini koji se tome otvoreno suprotstavljaju su krimski Tatari, kojih je 12 posto među dva milijuna stanovnika Krima.

Njihov politički vođa Refat Čubarov pozvao je na bojkot izbora. “Ovo nisu izbori, ovo je imitacija izbora”, rekao je ovog tjedna u jednoj radijskoj emisiji Čubarov, kojem je od srpnja zabranjen ulazak na Krim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U gotovo svim regionalnim skupštinama većinu ima vladajuća stranka Jedinstvena Rusija i Narodna fronta Vladimira Putina. Dobar dio izbora za 30 guvernera održava se prijevremeno jer se mnogi od njih žele okoristiti trenutačnim političkim ozračjem kako bi osigurali još jedan mandat.

Tako je, primjerice, guverner Sankt Peterburga, kojem je potpora u javnosti bila osrednja, odlučio ići u nove izbore dvije godine prije isteka sadašnjeg mandata, a suprotstavit će mu se četiri slabašna kandidata – komunist, dva nacionalista i umirovljenik kojega je kandidirala marginalna ruska Stranka zelenih.

Na Krimu i u Sevastopolju kandidati se uopće ne žele natjecati na izravnim izborima za guvernere, koristeći odredbe zakona donesenog prošle godine po kojem ruske regije imaju pravo odabrati da njihove guvernere izabiru lokalni parlamenti. Krimski lokalni moćnik Sergej Aksjonov i guverner Sevastopolja Sergej Menjailo tako očekuju da ih u listopadu na položaj izabere novi saziv regionalne skupštine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se ne očekuju promjene političkog smjera, stručnjak za rusku regionalnu politiku Nikolaj Petrov napominje kako je sve jači otpor prema lokalnim političarima, koje javnost doživljava korumpiranima i nesposobnima.

“U tijeku je degradacija lokalnih političkih elita”, izjavio je Petrov, napomenuvši kako zbog toga raste i opasnost od nemira na lokalnoj razini.

“Izbori bez alternativnih kandidata, uz uporabu administrativnih resursa i ponovni izbor nepopularnih guvernera samo će povećati frustracije javnosti”, napisala je u novinskom članku u lipnju analitičarka Centra za političke tehnologije iz Moskve Tatjana Stanovaja, dodavši da će Kremlj, kad jenja “krimska euforija”, morati uložiti puno napora da obuzda te frustracije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.