Prozapadni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sastao se u Kijevu s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom, a nakon njega u ukrajinsku prijestolnicu u ponedjeljak stiže i Nursultan Nazarbajev, što se može protumačiti kao zahladnjenje odnosa između Rusije i njezinih tradicionalnih saveznika.
Kako se doznaje od izvora u ukrajinskoj vlasti, Lukašenko, dugogodišnji saveznik Rusije kojeg Zapad kritizira zbog nedemokratskog načina vladanja i koji nije htio poduprijeti proruske separatiste u Ukrajini, zatražit će od Kijeva potporu u približavanju Bjelorusije Europi.
Bjeloruski predsjednik je rekao u razgovoru s prozapadnim kolegom Petrom Porošenkom da je voljan “sve učiniti” kako bi pomogao Ukrajini da smiri krvav oružani sukob na separatističkom istoku.
“Učinit ćemo sve da ovdje zavlada mir”, rekao je Lukašenko a prenosi njegova služba za odnose s javnošću. U oružanom sukobu u Ukrajini koji je izbio u travnju, poginulo je više od 4700 ljudi.
Lukašenko i Nazarabajev su “uvidjeli slabost (Vladimira) Putina” i žele da im “Ukrajina pomogne da poboljšaju odnose s Europom”, rekao je za AFP visoki ukrajinski dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Neki analitičari misle da se Lukašenko i Nazarbajev, predsjednici bivših sovjetskih republika koje graniče s Rusijom, boje za svoju neovisnost nakon ruskog pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima i nakon ruske potpore pobunjenicima u oružanom sukobu na istoku Ukrajine.
Dvojica predsjednika su javno poduprla teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, uz opasnost da se ne svide Moskvi.
Mirovni pregovori zapeli
Njemačka, glavni europski posrednik u ukrajinskoj krizi, ovog je tjedna u više navrata isticala važnost “fizičkog” susreta pobunjenika i kontaktne skupine u koju ulaze predstavnici Ukrajine, Rusije i OESS-a.
Kancelarka Angela Merkel u subotu je telefonski razgovarala s Porošenkom o tom pitanju.
I američki potpredsjednik Joe Biden je u subotu putem telefona razgovarao s Porošenkom o procesu iz Minska i o financijskom stanju u Ukrajini, pri čemu je ukrajinski predsjednik zahvalio SAD-u za pomoć, navodi se u sažetku njihova razgovora.
Istodobno se u nedjelju u Minsku očekivao novi krug pregovora Kijeva i pobunjenika radi obnove mirovnog procesa, ali strane nisu potvrdile taj nadnevak niti su navele neki drugi.
“Nema nikakvih novih informacija o vremenu susreta u Minsku”, rekao je u nedjelju za AFP Denis Pušiljin, predstavnik samoproglašene republike Donecka (DNR).
Glavni kamen spoticanja između sukobljenih strana jest zahtjev separatista da Kijev nastavi financirati separatistička područja iz proračuna, što je prekinuo sredinom studenoga. Kijev naprotiv traži da se ponište rezultati izbora koje su pobunjenici organizirali u studenome u dvjema samoproglašenim republikama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
