Borbe između ukrajinske vojske i proruskih separatista nastavile su se u četvrtak ujutro na istoku Ukrajine, dan nakon bombardiranja u kojemu je poginulo 10 civila, dok Rusi i Ukrajinci u Bruxellesu trebaju nastaviti teške pregovore o plinu.
Žestoka topnička paljba nastavila se prije svitanja u okolici zračne luke u Donecku, najvećem gradu u rukama proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, izvijestio je AFP.
Usprkos dvama dogovorima o primirju postignutima u Minsku 5. i 20. rujna, u borbama koje su se u srijedu vodile u četvrtima Donecka oko 4 km od zračne luke poginulo je 10 civila kada su granate pale na autobusno stajalište i na školu, prvi dan nastave na pobunjenom području.
Separatisti za granatiranje optužuju ukrajinsku vojsku koja kontrolira zračnu luku. I Amnesty International je iznio takvu optužbu ocijenivši ipak da “dio odgovornosti snose” i pobunjenici koji “vojne ciljeve postavljaju u stambene četvrti”.
Rusija koja je u ponedjeljak najavila početak kaznene istrage zbog “genocida” nad rusofonim stanovništvom na istoku Ukrajine, dodaje da će ona obuhvatiti ukrajinskog ministra obrane Valerija Geleteja, zapovjednika glavnog stožera Kijeva, Viktora Muženka i druge vojne dužnosnike.
Kijev i NATO optužuju pak Kremlj da dodaje ulje na vatru pomažući pobunjenicima. NATO je ovog tjedna izvijestio da su “stotine” ruskih vojnika i dalje na istoku Ukrajine, premda zadnji dogovor iz Minska predviđa povlačenje svih stranih boraca.
Novi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zatražio je u srijedu od Rusije “istinsku promjenu djelovanja” ocijenivši da je ta zemlja “i dalje kadra destabilizirati Ukrajinu”.
Ukrajinski ministar energetike Jurij Prodan treba tijekom dana stići u Bruxelles na pregovore s Europskom unijom koja strahuje od prekida dopreme plina u svojih 28 zemalja članica ako Moskva ne nastavi s isporukama Ukrajini koje je prekinula u lipnju. U petak će se možda održati trilateralni susret.
Predstavljajući u petak “privremeni ugovor” koji još moraju odobriti obje vlade, europski povjerenik za energetiku na odlasku Guenther Oettinger rekao je da se ruska supertvrtka Gazprom obvezala na isporuku barem 5 milijarda prostornih metara plina Ukrajini koja će do konca godine uplatiti 3,1 milijardu dolara, kako bi mogla prebroditi zimu.
Rusija osigurava 30 posto europskih potreba za plinom, od čega polovica prolazi kroz Ukrajinu. Moskva misli da joj Kijev duguje 5,3 milijarde dolara za dopremljen plin, uključujući penale te je zaprijetila EU-u obustavom ako zemlje članice budu i dalje preprodavale taj plin Ukrajini.
Slovačka, glavni dobavljač Kijeva, obznanila je u srijedu da su količine plina koje dobiva iz Rusije prepolovljene. Mađarska je pak prošli tjedan obustavila isporuku Ukrajini, nekoliko dana nakon posjeta direktora Gazproma Alekseja Milera Budimpešti.
“Ništa ne spriječava europske tvrtke da slobodno raspolažu plinom koji su kupile od Gazproma (…) i prodaju ga trećim zemljama, pa tako i Ukrajini”, ocijenila je Europska komisija, iznoseći suprotno mišljenje od Gazproma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
