Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas dolazi u dvodnevni posjet u Hrvatsku, na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
1. Posjeti Hrvatskoj
To mu nije prvi dolazak u Zagreb jer je u njemu bio kao premijer na inauguraciji predsjednice, te neslužbeno 1990. godine kada je sa navijačima Crvene Zvezde došao na utakmicu sa Dinamom na kojoj je doživio poznati sukob s Bad Blue Boysima koji je predstavljao svojevrsnu uvertiru u raspad Jugoslavije.
> (VIDEO) Ovako je Aleksandar Vučić govorio 1995. godine, nekoliko mjeseci prije Oluje!
Zanimljivo, Aleksandar Vučić je upravo tako i opisao tučnjavu Bad Blue Boysa i Crvene Zvezde ustvrdivši da to nije bila tučnjava navijača već sukob nacija.
Aleksandar Vučić je studirao pravo u Beogradu, a prvi posao mu je bio na Kanalu S Republike Srpske, kao novinar na engleskom jeziku. Ipak, 1993. godine, odlučuje se politički angažirati u Srpskoj Radikalnoj stranci Vojislava Šešelja, a već 1994. godine biva izabran za zastupnika u srpskom parlamentu što ga dovodi i do pozicije glavnog tajnika stranke.
> (VIDEO) Bujanec: ‘Zar je govor mržnje kad u Bujici podsjetimo na Vučićeve izjave?’
U ožujku 1995. godine posjetio je okupiranu Glinu gdje je izjavio da “Nikada ovdje više ustaška vlast neće moći doći. Nikada Glina neće biti Hrvatska, nikada Banija neće nazad u Hrvatsku. Ako srpski radikali pobijede i poraze predsjednika Srbije vi znate da ćete živjeti u Velikoj Srbiji”. U to vrijeme Šešeljeva stranka je bila antimoiloševićevski nastrojena jer je smatrala da Milošević ne čini dovoljno kako bi osvojio zacrtane ciljeve osvajanja po crti Virovitica-Karlovac-Karlobag.
2. Koalicija sa Slobodanom Miloševićem
Godine 1998. ipak koaliraju sa Slobodanom Miloševićem, a Aleksandar Vučić u 28. godini života postaje ministrom informiranja. U Vučićevom mandatu uvedene su drakonske kazne novinarima koji su pisali protiv režima, a oduzimane su i koncesije liberalnim televizijskim postajama zbog “nepoćudnih stavova”.
Do zaokreta dolazi 2008. godine, kada Vučić i Nikolić iskorištavaju Šešeljevo zatvaranje u Haagu, te osnivaju Srpsku naprednu stranku u koju prelazi znatan dio simpatizera SRS-a te time postaju Šešeljevi zakleti neprijatelji, iako je Šešelj trostruki kum Aleksandru Vučiću.
Naprednjaci 2012. godine na izborima pobjeđuju Tadićeve liberale, a Nikolić postaje predsjednik, Dačić premijer dok Vučić preuzima mjesto prvog potpredsjednika i ministra obrane. U iduće dvije godine Vučić smiruje svoje radikalne stavove te se predstavlja eurofilom i posvećenim borcem protiv korupcije spektakularnim hvatanjem nekoliko tajkuna.
> Srbijanski zaštitnik građana kaže da Vučić pokazuje “znakove totalitarnosti i mržnje”
3. Nadmoćna pobjeda
Prije tri godine izazvao je izvanredne izbora na kojima ruši Dačića s mjesta premijera, nakon čega u ožujku 2017. godine nadmoćno pobjeđuje Nikolića na predsjedničkim izborima čime utvrđuje poziciju jednog od rijetkih relevantnih političkih čimbenika u životu Republike Srbije.
> Vučić: dužnosnici iz Hrvatske ne odriču se fašističke prošlosti
4. Retorika prema Hrvatskoj
Njegova pretvorba u eurofila ipak nije uključila ozbiljnije smanjenje negativne retorike spram Republike Hrvatske pa tako smatra da je srpska agresija nad hrvatskom tek jedna floskula, a za tešku suradnju s Hrvatskom krivca nalazi u spomenicima Alojzija Stepinca koji “niču kao gljive” te ne propušta jačati srpske oružane snage kada god Hrvatska obnavlja svoj oružani arsenal.
5. Spremnost na razgovor o ratnoj odšteti
U nedjelju je za srbijansku agenciju Tanjug Vučić izjavio da u Zagreb dolazi s porukom mira i stabilnosti i da ga ne brine kampanja kojom ga se dočekuje u susjednoj zemlji. Dan uoči dolaska u Zagreb, novinarima je rekao da “vjeruje u dobru namjeru” hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja ga je pozvala u posjet.
“Idem u Hrvatsku sa željom da učinimo nešto zajedno za budućnost… Mir i stabilnost je moja ključna poruka, ali Srbija neće biti slabija da bi drugi bio zadovoljan”, izjavio je Vučić. Istaknuo je i da ga ne brine kampanja protiv njega i prosvjedi veteranskih udruga tijekom dvodnevnog posjeta Hrvatskoj.
On će u Zagrebu razgovarati s hrvatskim dužnosnicima, predstavnicima Srba, Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvatskoj, a posebno je spomenuo susret s kardinalom Josipom Bozanićem kao “vrlo važan za unapređenje povjerenja katolika i pravoslavaca” te za bolji odnos dviju crkava.
Vučić je poručio kako se “nikome ne dodvorava, pa svakako neće ni hrvatskom vodstvu”, koje najavljuje da želi i razgovor o ratnoj odšteti, prenose beogradski mediji. Prije svih tu misli na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Srbijanski predsjednik je naglasio da za Srbiju nema tabu-tema i najavio da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
