Političarima u BiH je zajedničko tek to da nisu siromašni

Političke i ideološke razlike kao ni oprečna viđenja nacionalnog pitanja nisu sprječila istaknutije političare u Bosni i Hercegovini da se nađu na istoj strani kada je riječ o imovinskom statusu, proistječe iz podataka o imovinskom stanju koje su oni prijavili Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema odredbama Izbornog zakona BiH svi kandidati koji se natječu na izborima zakazanim za 12. listopada dužni su do kraja rujna prijaviti imovinu kojom raspolažu, a većina je to učinila i prije isticanja tog roka.

Lokalni mediji su već ranije objavili pikanterije iz imovinskog kartona predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je IP-u prijavio da posjeduje imovinu vrijednu nešto više od 1,4 milijuna eura.

Uz dvije kuće od kojih je samo ona u Beogradu vrijedna 870 tisuća eura Dodik je prijavio i vlasništvo nad tri stana u BiH i Srbiji, veliko imanje u Laktašima kod Banja Luke kao i vlasnički udio članova obitelji u nekim tvrtkama čiju vrijednost nije precizirao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik SDP BiH i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija prijavio je vlasništvo ili suvlasništvo nad dva stana u Sarajevu te jednim u Dubrovniku gdje ima i zemljište kao i nad obiteljskim imanjem u naselju Poljine kod Sarajeva koje uključuje luksuznu kuću.

Lagumdžija je izvjestio SIP kako uz to posjeduje i ušteđevinu te dionice nekih tvrtki, sve vrijedno oko 340 tisuća eura. No, otplaćuje i kredit u iznosu od oko 135 tisuća eura.

I predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, ujedno kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima vrijednost imovine koju posjeduje odlučio je zadržati za sebe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U imovinskom je kartonu naveo tek kako posjeduje “obiteljsku kuću, okućnicu i račun u banci” te kako je od plaće i drugih naknada u 2013. godini zaradio nešto više od 35 tisuća eura od čega ujedno otplaćuje kredit u iznosu od oko 76 tisuća eura.

U usporedbi s Čovićem sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji političku karijeru kani nastaviti kao zastupnik u državnom parlamentu pravi je pripadnik radničke klase.

Prijavio je kako od cjelokupne imovine ima stan u jednom neboderu u Sarajevu vrijedan 76 tisuća eura a istodobno otplaćuje čak četiri kredita u ukupnom iznosu od 45 tisuća eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sadašnji predsjednik Federacije BiH Živko Budimir koji bi također želio u državni vrh prijavio je vrijednost imovine od oko 350 tisuća eura od čega je kuća vrijedna 245 tisuća.

Aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji se natječe za još jedan mandat u državnom vrhu prijavio je kako sve što posjeduje vrijedi ukupno 266 tisuća eura što uključuje kuću i zemljište.

Za najbogatije političare ipak uvjerljivo slove Jerko-Ivanković-Lijanović, sadašnji ministar poljoprivrede u vladi Federacije BiH koji je prijavio imovinu vrijednu 9 milijuna eura te Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB).

Lijanović je naveo kako najveći dio njegove imovine zapravo predstavlja 66 posto vlasničkog udjela u mesnoj industriji “Lijanovići” iz Širokog Brijega. Prema pisanju Radončićevog “Dnevnog avaza” on je pak SIP-u prijavio imanje u jednom selu te kuću u Sarajevu površine 240 četvornih metara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema posljednjim dostupnim statističkim pokazateljima prosječna plaća u BiH tek je nešto veća od 400 eura. U zemlji za koju se procjenjuje da ima oko 3,8 milijuna stanovnika njih više od 556 tisuća je nezaposleno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.