Predstavnik Open Doorsa Župančić: Progonjenim kršćanima dati prednost pri dolasku u Hrvatsku

Župančić
Foto: snimka zaslona / iStock

Vatroslav Župančić, koordinator organizacije Open Doors za Hrvatsku, u povodu izvješća o progonu kršćana u svijetu poručio je kako i Hrvatska može aktivnije pomoći progonjenim kršćanima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je vlast u proteklim godinama učinila neke pozitivne korake u pomoći progonjenim kršćanima, poput stipendija za studente koji dolaze iz zemalja u kojima su progoni intenzivni, ali to je još uvijek premalo. Kao zemlja demokratske i kršćanske tradicije mogli bi učiniti puno više za vjernike koji pate“, naglasio je Župančić za Narod.hr.

Smatra da su hrvatski mediji nedovoljno uključeni u podizanje svijesti za pomoć progonjenim kršćanima.

Open Doors svake godine objavljuje Indeks progona kršćana

Organizacija Open Doors već trideset godina pomaže progonjenim kršćanima bez obzira denominaciju, a na početku svake godine objavljuje Indeks progona kršćana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Sve izloženiji nasilju: Gotovo 5.000 kršćana u godinu dana ubijeno u svijetu zbog vjere

Nedavno objavljeni ovogodišnji indeks pokazuje da je je u proteklom razdoblju svaki sedmi kršćanin u svijetu trpio neki oblik progona. Uništeno je ili zatvoreno oko 14.766 kršćanskih vjerskih objekata, a samo u razdoblju od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. ubijeno je 4.998 kršćana.

Popis zemalja u kojima su kršćani pod pritiskom ili progonom čini pedeset
zemalja, od kojih u prvih deset prednjače zemlje u kojima su progoni izuzetno intenzivni.

Sjeverna Koreja na vrhu neslavne ljestvice

Na vrhu ove negativne ljestvice i ove je godine Sjeverna Koreja kao zemlja s najjačom represijom. Slijede je Somalija, Libija, Eritreja, Jemen, Nigerija, Pakistan, Sudan, Iran i Afganistan. Najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, nalaze se na 11. odnosno 19. mjestu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Intenzitet progona nastavio je rasti u odnosu na prethodnu godinu, a najčešće se očituje kroz prijetnje, protjerivanja i ubijanje kršćanskih vjernika. Progonitelji su vlade, kao u Nikaragvi (30. mjesto), koje uništavaju crkve ili progone biskupe, kao i ekstremističke skupine koje napadaju sela i vjerske službe, npr. u Nigeriji (6. mjesto).

Zabilježeni su progoni od strane plemena, klanova i obitelji koje čak vlastite članove obitelji progone ako se obrate kršćanskoj vjeri. Tako su u Indiji hinduistički nacionalisti ubili najmanje 160 kršćana zbog njihove vjere, navodi se u izvješću, dok ih je prethodnoj godini bilo 17.

>Vrhunac razvoja kršćanske civilizacije donio je – progon kršćana

Samo u indijskoj državi Manipur uništeno je više od 400 crkava 2023. godine.
Položaj kršćanskih vjernika u subsaharskoj Africi i dalje se dramatično pogoršava. Prema izvješću, većina ubojstava kršćana dogodila se upravo ovdje, a počinitelji su uglavnom bile islamističke skupine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Open Doors poziva na snažniji angažman politike

Kurt Igler, generalni direktor regionalne organizacije Open Doors iz Beča, pozvao je da se u zemljama demokratskog Zapada češće i jasnije tematizira progon kršćana.

“Ekstremni porast napada na kršćanske crkve i zgrade u prošloj godini mora nas sve u zapadnim zemljama alarmirati i potaknuti na ciljano djelovanje. To treba biti zadaća svih aktera u društvu, od političkih predstavnika do vjerskih i civilnih skupina”, rekao je Igler.

Župančić smatra da Hrvatska može na različite načine pomoći progonjenim kršćanima, primjerice povećanjem cenzusa i broja stipendija za progonjene kršćane, kao i olakšanjem viznog sustava za osobe progonjene zbog kršćanske vjere.

Župančić: Progonjenim kršćanima dati prednost pri dolasku u Hrvatsku

Treba takvim ljudima pružiti prioritet pri dolasku u Hrvatsku i uključenja na tržište rada, poručuje Župančić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kršćanski svjetonazor kojeg dijelimo s vjernicima cijelog svijeta ima poseban naglasak na radnu etiku, na dostojanstvo i ulogu žena u društvu i na ljudska prava te time vjernici iz tih zemalja imaju veći integracijski potencijal“, naglašava.

>Pastor Vatroslav Župančić u intervjuu za Narod.hr o transrodnoj svećenici i vjenčanju Noe Kraljevića te ekumenizmu

“Ministarstvo vanjskih poslova mora tematizirati ovo pitanje pri kontaktu i suradnji sa zemljama u kojima su progoni izuzetno intenzivni. Ne možemo ostvariti punu bilateralnu suradnju sa zemljama u kojima se krše ljudska prava na slobodu vjeroispovijesti kršćanima“, napominje Župančić.

Potrebna snažnija suradnja kršćanskih Crkava

Nadalje, smatra da glede ovog pitanja Crkve svih denominacija trebaju više surađivati.
“Sada je upravo tjedan ekumenske molitve iza nas, a ovo pitanje je od crkvenih poglavara bilo ignorirano. Treba organizirati i donatorske konferencije, koncerte i slična događanja glede ovog pitanja”, dodaje.

Župančić napominje da je nedavno osobno ponudio jednoj uglednoj kršćanskoj izdavačkoj kući u ime organizacije Open Doors suradnju u vezi prava za izdavanje svjetskog bestselera glede progona kršćana. “Do danas nismo dobili niti odgovor”, kaže.

“Takvi primjeri govore puno o neznanju i ignoranciji koje po ovom pitanju vlada među kršćanima u Hrvatskoj. To ne smije tako ostati, jer ne možemo tvrditi da slijedimo i ljubimo Krista ako zatvorimo srca za one koji pate takoreći pred našim očima a koji njemu pripadaju. Radi se o velikom grijehu propusta od kojeg se moramo obratiti”, poručuje Župančić.

Smatra također da kršćani u Hrvatskoj trebaju aktivno apelirati na medije da se više uključe u praćenje stanja vjerskih sloboda u svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.