Srbijanski ministar pravde Nikola Selaković rekao je u srijedu da su najave iz Hrvatske o blokadi eurointegracija Srbije i pritužbe koje stižu iz Zagreba “više političke nego pravne”, sugerirajući da bi ih trebalo rješavati u bilateralnim odnosima.
U povodu primjedbi iz Hrvatske da Srbija odustane od primjene načela univerazalne jurisdikcije za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije, Selaković je za Radio-televiziju Srbije izjavio da je vlastima u Zagrebu sporno ono što je svojevremeno traženo od Srbije, da primjenjuje princip univerzalne nadležnosti.
“To za nas nije sporno i to je omogućilo da mnoge, za koje je postojala osnovana sumnja da su činili ratne zločine u građanskim ratovima, procesuiramo i mi smo to učinili”, rekao je Selaković za RTS.
Srbijanski ministar pravde ustvrdio je i da načelo univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina “nešto što zastupaju najrazvijenije zemlje svijeta” i pravno i politički.
Po njegovim riječima, primjedbe iz Zagreba na primjenu načela univerzalne jurisdikcije tema je za “bilateralne susrete, ali ne za sabotiranje Srbije” u eurointegracijskom procesu.
Selaković je naglasio kako je “za Srbiju vrlo važno što ju poduprlo 27 od 28 članica EU-a” u procesu eurointegracija i da to “pokazuje rezultate vanjske i unutarnje politike”, a uvjeren je da će “dosadašnji napori Srbije uroditi plodom” i da će Beograd uskoro otvoriti poglavlja 23 i 24 o ljudskim pravima i vladavini prava.
Predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum u utorak je, u povodu posljednjih srpsko-hrvatskih prijepora, poručio da “treba spustiti loptu”, uvjeren da će “svi akteri” razumjeti da treba ići naprijed, a nakon sastanka s premijerom srbije Aleksandrom Vučićem izjavio da proces eurointegracija nije sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova.
Krichbaum je, ne spominjući izravno Hrvatsku, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Vučićem, rekao da “bilateralnim sporovima nije mjesto na europskoj razini”.
Brojne komentare dužnosnika u Srbiji i Hrvatskoj potaknula je prošlog tjedna poruka potpredsjednika hrvatske vlade i čelnika Mosta Bože Petrova, koji je na svom Facebook profilu kritizirao vlast u Srbiji jer Haškom tribunalu nije izručila Vojislava Šešelja, kojemu je za 31. ožujka zakazano izricanje presude u odsutnosti.
“Ako Srbija misli da su na takvo ponašanje svi u Hrvatskoj slijepi, varaju se”, napisao je Petrov. U sličnom tonu reagirao je i prvi potpredsjednik hrvatske valde Tomislav Karamaarko.
Potom je ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo da Srbija za otvaranje poglavlja 23 mora poštovati manjinska prava, surađivati s Den Haagom i reformirati pravosuđe, što podrazumijeva i ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Premijer Tihomir Orešković poručio je Srbiji kako očekuje da će donijeti pravilnu odluku o Šešelju ako želi postati članicom EU.
Srbijanska ministrica zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović rekla je u ponedjeljak da je Hrvatska jedina članica EU koja još nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24 i ocijenila da ostale zemlje EU mogu utjecati na Zagreb, ali da u konačnici to ostaje odluka Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
