Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da njegova zemlja poštuje suverenost Ukrajine, ali smatra da neke zemlje žele da se Ruska Federacija raspadne poput Jugoslavije, što on neće dopustiti.
Rusija poštuje suverenost bivših sovjetskih republika, uključujući i Ukrajinu, rekao je Putin u govoru o stanju nacije pred oba doma ruskog parlamenta u Moskvi.
“Poznato je da je Rusija podupirala ambicije ne samo Ukrajine, nego i drugih bivših sovjetskih republika da postanu suverene države”, rekao je ruski predsjednik, prenose agencije.
Istodobno, izrazio je uvjerenje da neke države priželjkuju raspad Rusije.
Neke bi zemlje, ruski “stari neprijatelji”, htjele da se Rusija raspadne poput Jugoslavije, ali Moskva to neće dopustiti, poručio je Putin. “Nema dvojbe da bi oni htjeli vidjeti jugoslavenski scenarij raspada s tragičnim posljedicama. Ali to se nije dogodilo. Nismo to dopustili”, rekao je u govoru koji je trajao više od sata i često bio prekidan ovacijama 1100 zastupnika.
Krim
Krim je za Rusiju svet kao što je jeruzalemsko Brdo hrama sveto za židove, naglasio je Putin. Dodao je da je aneksija Krima bila potpuno u skladu s međunarodnim zakonima i da Rusija neće popustiti pritisku Zapada da poluotok vrati Ukrajini.
Putin je govorio upravo u vrijeme kad je u Baselu počela godišnja ministarska konferencija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, a kriza u Ukrajini na vrhu je dnevnog reda.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini rekla je u Baselu da je pripajanje Krima i ruska destabilizirajuća uloga na istoku Ukrajine teško krši načela OESS-a.
Putina je pozvala da prestane vojno podržavati proruske separatiste na istoku Ukrajine.
Ruski predsjednik, pak, tvrdi da je “tragedija” na jugoistoku Ukrajine pokazala da je ruska politika bila ispravna iako i dalje Ukrajinu smatra bratskom zemljom.
Zapad je podržao “udar” u Kijevu. Rat koji je poslije uslijedio na istoku, dokazuje da je Rusija bila u pravu. “Kako netko može podržavati oružano preuzimanje vlasti, nasilje, ubojstva? Kako netko može podržati to što se oružjem krenulo na ljude koji nisu pristali na to bezakonje?”, pita se Putin.
Osudivši “iskonski cinizam” Zapada, rekao je da bi, čak i da Krim nije anektiran, Zapad izmislio neko drugo opravdanje za sankcije i zato optužuje zapadne vlade da pokušavaju podići novu željeznu zavjesu oko Rusije. “Kadgod netko misli da je Rusija postala jaka, pribjegne tome”.
Rusija neće ući u novu utrku u naoružanju, ali će se pobrinuti za vlastitu sigurnost. “Rusija ima dovoljno moći i hrabrosti da se zaštiti”, rekao je.
U svome je govoru kritizirao planove SAD-a o gradnji raketnog štita u Europi i dodao kako nema smisla razgovarati s Rusijom s pozicije sile.
Amnestija za povratak kapitala
Putin je u govoru, u nastojanju da brzo pokrene ekonomiju, predložio amnestiju za one koji vrate kapital u Rusiju, davši na znanje da neće morati platiti kazne za neplaćeni porez.
“Ako osoba legalizira svoje vlasništvo, imovinu u Rusiji, dobit će čvrsta zakonska jamstva da neće biti pitanja poreznih vlasti i drugih agencija za provedbu zakona”, rekao je Putin. “Svi znamo da novac ima različito podrijetlo, ali sam uvjeren da ‘offshore’ poglavlje u našoj ekonomskoj povijesti mora biti zatvoreno zauvijek”.
Ruski dužnosnici ranije su objavili kako očekuju da će odljev kapitala iz zemlja ove godine prijeći sto milijardi dolara, a zemlja bi zbog toga mogla biti suočena s recesijom.
Od središnje je banke zatražio mjere protiv, kako je rekao, spekulacija na stranim tečajnim tržištima na kojima rublja rapidno tone.
Stabilnost rublje krunsko je postignuće 14-godišnje Putinove vlasti, koji je došao u Kremlj u vrijeme kolapsa nacionalne valute i urušavanja štednih uloga ruskih građana. Velik dio svoje popularnosti duguje usporedbi između stabilnosti njegove vlasti i kaosa u devedesetim godinama kada je postsovjetsku ekonomiju uništavala hiperinflacija.
Rublja je, međutim, ove godine izgubila trećinu svoje vrijednosti, a analitičari smatraju da je eventualno ekonmsko potonuće upravo najveća opasnost za Putina.
Ruse je stoga upozorio da su pred njima teška vremena i da se moraju oslanjati na sebe. Zapadne sankcije, nametnute kao odgovor na rusku ulogu u ukrajinskoj krzi, i pad cijena nafte na svjetskom tržištu jako su pogodile zemlju.
“Sankcije se moraju gledati kao poticaj. Imamo golemo unutarnje tržište i resurse i sposobne, inteligentne ljude”, smatra Putin, ali i naglašava da je Rusija i dalje otvorena za strana ulaganja i zajedničke projekte.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
