Putin: Turska je srušila ruski zrakoplov kako bi se dodvorila SAD-u

Ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao je na konferenciji za medije u Moskvi da je Turska srušila ruski zrakoplov u Siriji kako bi se dodvorila Amerikancima, prenose agencije.

Redovitu godišnju konferenciju za novinare, na kojoj je u konferencijskom centru u Moskvi u četvrtak sudjelovalo gotovo 1400 stranih i domaćih novinara, Putin je iskoristio kako bi optužio Tursku za rušenje ruskog borbenog zrakoplova i istaknuo kako teško može zamisliti oporavak odnosa Rusije s tom zemljom.

“Ako je netko u turskom vodstvu odlučio polizati Amerikance po određenom mjestu, ne znam jesu li ispravno postupili i ne znam … je li Amerikancima to trebalo”, rekao je Putin aludirajući na rušenje ruskog zrakoplova. On je dodao da može zamisliti scenarij prema kojemu je dogovoreno da Turska sruši ruski zrakoplov a da zauzvrat Washington zažmiri na ulazak turskih vojnika na teritorij Iraka.

“Možda je bilo takvog dogovora”, kazao je Putin.

Tursko rušenje ruskog zrakoplova tipa SU-24 nedaleko od sirijsko-turske granice 24. studenoga natjeralo je Putina da uvede ekonomske sankcije Ankari. Turska navodi da je samo štitila svoj zračni prostor, dok Rusija tvrdi da je zrakoplov bio nad sirijskim teritorijem.

Putin je kazao da će zasad ostati na snazi ruske sankcije, te dodao da će Kremlj teško postići bilo kakav sporazum sa sadašnjim turskim vodstvom, koje je optužio za “puzajuću islamizaciju” zbog koje se osnivač moderne Turske Kemal Ataturk “okreće u grobu”.

“Možda su mislili da ćemo pobjeći iz Sirije. No Rusija nije takva zemlja”, rekao je Putin.

“Vjerujemo da samo sirijski narod može odlučiti o tome tko će njime upravljati”

Ruski je predsjednik na konferenciji za tisak također kazao da će Rusija nastaviti zračnim udarima podupirati vojsku sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, ali je bio pomirljiviji prema Sjedinjenim Državama ustvrdivši da su ruski pogledi na rješavanje krize u Siriji vrlo slični onima Sjedinjenih Država. Washington je ranije tvrdio da se zauzima za odlazak s vlasti sirijskog predsjednika Asada, ali je američki državni tajnik John Kerry nakon sastanka s Putinom u Moskvi ovaj tjedan kazao da za SAD promjena režima u Siriji više nije uvjet, te da je prioritet stabilizacija regije.

Putin je također kazao da o budućem vodstvu u Siriji treba odlučivati sirijski narod, ali da još uvijek nije spreman povući potporu Moskve režimu predsjednika Asada. “Vjerujemo da samo sirijski narod može odlučiti o tome tko će njime upravljati”, naglasio je Putin.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je potvrdio da je Rusija u istočnu Ukrajinu poslala osoblje koje je provodilo određene vojne zadatke, ali je opovrgnuo da je u toj bivšoj sovjetskoj republici Moskva rasporedila redovne snage. “Nikad nismo tvrdili da tamo nije bilo ljudi koji su provodili određene zadatke, uključujući i one u vojnoj sferi”, rekao je Putin. “Ali to ne znači da je tamo bilo ruskih (redovnih) snaga, osjetite razliku”, naglasio je ruski predsjednik, prenosi Reuters.

On je dodao da je Rusija spremna nagovoriti separatiste u istočnoj Ukrajini da je kompromis potreban kako bi se postiglo političko rješenje tamošnjeg sukoba. Također je dodao da očekuje pogoršanje trgovinskih odnosa s Kijevom, ali je naglasio da Moskva neće uvoditi sankcije Ukrajini zbog njezinih trgovinskih sporazuma s Europskom unijom.

Putin je također kazao da je federalni proračun Rusije temeljen na “vrlo optimističnim” procjenama o cijeni nafte od 50 dolara za barel, te da će najvjerojatnije morati biti prilagođen budući da se trenutno cijene kreću na razinama od oko 40 dolara.

Ruski predsjednik kazao je da je Moskva spremna obnoviti odnose s bivšom sovjetskom republikom Gruzijom, s kojom je zamrznula veze nakon njihovog kratkotrajnog rata u kolovozu 2008. Putin je dodao da je Rusija spremna ukinuti vize za državljane Gruzije.

Ovogodišnja konferencija za medije predsjednika Putina trajala je nešto više od tri sata, približno kao i prošlogodišnja, te se nije uspjela približiti rekordu iz 2008. kada je ruski predsjednik odgovorio na 106 pitanja novinara a presica je trajala četiri sata i 40 minuta.