Sarajevo: obilježena dvadeseta obljetnica masakra na tržnici Markale

Najviši dužnosnici Bosne i Hercegovine, Federacije BiH te predstavnici gradskih vlasti Sarajeva i Sarajevske županije u srijedu su polaganjem vijenaca i odavanjem počasti žrtvama obilježili dvadesetu obljetnicu masakra na tržnici Markale kada je od minobacačke granate ispaljene s položaja vojske bosanskih Srba poginulo 68, a teško ranjeno više od 140 osoba.

Vijence na spomen-obilježje, podignuto u krugu tržnice, s ispisanim imenima žrtava među ostalima su položili predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko te sarajevski gradonačelnik Ivo Komšić.

Komšić je novinarima kazao kako se nikada ne smije zaboraviti tko je odgovoran za zločine na Markalama, uključujući tu i Srbiju.

“Srbija će ovaj zločin negirati i narednih 100 godina. Oni to neće priznati nikad i treba nam biti jasno. Srbija će uraditi sve da izbriše svoju odgovornost za ratna događanja ne samo u BiH, već i u Hrvatskoj”, izjavio je Komšić.

Predsjednica Udruge civilnih žrtava rata Sarajevske županije Sanida Karović podsjetila je ovom prigodom kako je tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine teže ili lakše ranjeno više od 50.000 njegovih građana, a više od 11.000 je poginulo.

“Markale su simbol prkosa, simbol borbe, a danas su i simbol sjećanja na sve naše žrtve”, kazala je Karović.

Nešto prije podneva 5. veljače 1994. godine počinjen je jedan od najtežih ratnih zločina nad stanovnicima Sarajeva koje je do tada već gotovo dvije godine bilo pod opsadom srpskih snaga. Minobacačka granata promjera 120 milimetara doslovno je raskomadala ili teško ozlijedila desetke okupljenih građana koji su se na tržnici zatekli u potrazi za hranom do koje se iznimno teško dolazilo.

Sličan masakr ponovio se u kolovozu 1995. godine kada je srpsko topništvo ponovno gađalo Markale, a od granate koja je eksplodirala u blizini mjesta tragedije iz 1994. godine tada su ubijene 43, a ranjeno 75 osoba.

Oba napada bila su povod za odlučniju intervenciju međunarodne zajednice pa je nakon prvog masakra srpskoj strani postavljen ultimatum da povuče svoje topništvo na udaljenost od dvadeset kilometara od zaštićenih gradskih područja među koje je svrstano i Sarajevo.

Tada su privremeno otvorene i tzv. plave ceste pod zaštitom Ujedinjenih naroda kojima je Sarajevo privremeno bilo moguće dopremiti hranu i lijekove.

Masakr iz 1995. godine bio je pak izravan povod za zračne udare NATO-a na položaje vojske bosanskih Srba koji su doveli do mirovnih pregovora u Daytonu i okončanja troipolgodišnjeg rata u kojemu je ubijeno najmanje 100.000 ljudi.

Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, uključujući i prvi masakr na Markalama, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je tadašnjeg zapovjednika Sarajevo-romanijskog korpusa vojske bosanskih Srba Stanislava Galića osudio na doživotni zatvor, dok je njegov nasljednik na toj dužnosti Dragomir Milošević osuđen na 29 godina zatvora nakon što je proglašen odgovornim i za masakr na Markalama iz 1995. godine.

Za ratne zločine nad građanima Sarajeva u Den Haagu trenutačno se sudi i ratnom političkom i vojnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: hina
Photo: narod.hr