Po podacima brazilske svemirske agencije krčenje šuma u brazilskome dijelu Amazonije poraslo je za više od 88 posto u posljednjih godinu dana, a riječ je o razdoblju koje se poklapa s dolaskom na vlast aktualnog predsjednika države Jaira Bolsonara.
Visoki brazilski dužnosnik koji je želio ostati anoniman BBC-ju je kazao da Bolsonarova vlada potiče krčenje šuma.
Brazilska agencija je iznijela podatak po kojemu je u najvećoj tropskoj prašumi svijeta u samo mjesec dana iskrčeno 920 četvornih kilometara šuma.
Podaci o porastu krčenja šuma od 88,4 posto su preliminarni, no upućuju na to da bi službeni godišnji podaci, koji se temelje na deteljnom snimanju i mjerenjima u posljednjih godinu dana, mogli premašiti prošlogodišnju brojku.
U posljednjih 11 mjeseci iskrčeno je 4565 četvornih kilometara, što je 15 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine te je ekvivalent veličini jednog i pol nogometnog igrališta.
Tendencija pojačanog krčenja šuma osobito je izražena nakon Bolsonarova dolaska na vlast. Ekolozi upozoravaju da će predsjednikovi pozivi na razvoj Amazonije i njegove kritike upućene državnoj Agenciji za zaštitu okoliša zbog previsokih kazni, samo potaknuti drvosječe i vlasnike privatnih imanja na daljnje uništavanje šume, jer im to donosi velik profit.
Kišno razdoblje u travnju nakratko je utjecalo na smanjenje naglog porasta krčenja šuma, no s početkom sezone suše u svibnju sječa je nastavljena nesmanjenim intenzitetom.
Premda brazilski ministar okoliša Ricardo Salles tvrdi da njegovo ministarstvo provodi sve mjere koje pridonose borbi protiv nezakonitog krčenja šuma, podaci brazilske svemirske agencije govore suprotno.
Amazonska prašuma ili Amazonija najveća je svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. Istodobno je to područje s najvećom svjetskom bioraznolikošću. Područje prašume proteže se kroz devet država, a najveći dio ili oko 60 posto je u Brazilu. Amazonija je ključna u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i nije bez razloga nazvana “plućima svijeta”.
Zbog nekontrolirane sječe javljaju se problemi poput erozije, poplava, a istodobno se uništavaju staništa mnogih biljaka i životinja. Ondje žive mnoga domorodačka indijanska plemena.
“Sada u Amazoni vlada sušno razdoblje, a to je idealno vrijeme da poljoprivrednici, trgovci drvetom i oni koji otimaju javna zemljišta započnu sa sječom i ilegalno zarađuju na uništenju te pritom ulaze sve dublje u prašumu”, kaže koordinator brazilskog GreenPeacea za javnu politiku Marcio Astrini.
“Upravo u ovom trenutku vlada bi trebala povećati broj inspekcija, a događa se nešto nelogično – država im je smanjila proračunski dio. Istodobno se predsjednik države bori protiv inspektora, a ministar za zaštitu okoliša ih progoni, ne dopuštajući im da obave svoj posao”, kaže Astrini te poziva javnost na “otpor kako se ne bi dopustilo provođenje ovakve represije”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
