Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov smatra kako se manjkavim pokazao postojeći izborni sustav o glasovanju Hrvata koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske, a nemaju boravište na njenom području.
Navodi kako je sustav konzularnih predstavništa RH malobrojan u odnosu na broj hrvatskih državljana, kako u BiH, tako i u Republici Srbiji gdje živi približno 30 tisuća građana koji imaju hrvatsko državljanstvo, te da tijekom jednog dana dva ili tri izborna mjesta, veleposlanstvo i konzulati u Beogradu i Subotici, ne mogu primiti one koje bi bili zainteresirani dati svoj glas.
Žigmanov je pojasnio kako iskustvo drugih država, kao što je Mađarska koja je dala pravo svojim sunarodnjacima izvan matične domovine da stječu pravo na državljanstvo, promišljenije i ozbiljnije riješila, a time i pravo mogućnosti glasovanja.
“Oni su omogućili da se proces glasovanja otvori ranije putem dopisnog glasovanja uz administriranje diplomatskih konzularnih predstavništava u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov.
Mišljenja je kako je model dopisnog glasovanja moguć i primjenjiv i na državljane Republike Hrvatske koje imaju boravište na teritoriju Republike Srbije i da bi se na taj način omogućilo i ostvarenje tog prava da se glasuje na izborima u RH.
“Dopisno glasovanje bi zacijelo omogućilo lakši izlazak na izbore u zemljama kao što je i Srbija, gdje Hrvati žive na velikom prostoru. Vi ste sada imali situaciju da bi morali prijeći više od 200 kilometra da bi ostvarili svoje pravo”, izjavio je Žigmanov kazavši kako to, osim vremena iziskuje i financijska sredstva.
“Hrvate koje ne žive u mjestu gdje su konzularna predstavništva sigurno bi se oraspoložilo da izađu na glasovanje. Drugim riječima, za pretpostaviti je da bi broj onih koji ostvaruju svoje pravo na izbore bio povećan kada bi se omogućilo dopisno glasovanje gdje Hrvati žive na velikom prostoru”, smatra Žigmanov.
Dodaje da, ukoliko se zanemari više manjih pokušaja aktivnosti Milana Bandića, kada su bili izbori za predsjednika Hrvatske 2001. na teritoriju autonomne pokrajine Vojvodine, Hrvati u Vojvodini i Srbiji nisu bili objekti značajnijih predizbornih aktivnosti.
Korijen situacije vidi u tome što su oni državljani Republike Srbije, građani države koja je izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku i s kojom Hrvatska mora još puno raditi da bi se normalizacija odnosa i otvorena pitanja koja stoje između dvije države pozitivno riješila, kao i određena vrsta nesporazuma su i dalje činjenica koje postoje.
“To je vjerojatno imalo za razlog da se određene aktivnosti koje bi pretpostavile veću slobodu i veću sigurnost i Hrvata ovdje kao i mogućnost političkog djelovanje stranka iz RH. Dok ta vrsta napetosti se ne otkloni cijenim da do takvih aktivnosti neće doći”, mišljenja je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
S druge strane, kaže Žigmanov, dosadašnje iskustvo je pokazalo da relativno mali broj građana Hrvatske izlazi na izbore koji se raspisuju ili za Hrvatski sabor ili za predsjednika Republike, i u tom kontekstu vjerojatno su i procjene političkih stranka da tu ne treba na neki način ozbiljnije djelovati kada su u pitanju predizborne aktivnosti.
Svi zainteresirani hrvatski državljani koji podržavaju ideju dopisnog glasovanja imat će priliku izboriti se za nju. Naime, Građanska inicijativa U ime obitelji omogućit će od 21.9. do 5.10.2014. izjašnjavanje hrvatskim biračima o raspisivanju referenduma kojim bi se, između ostalog, Vladu RH obvezalo da već za sljedeće parlamentarne izbore omogući da svi hrvatski državljani – i oni sa prebivalištem u Hrvatskoj i oni izvan nje, glasuju dopisnim i/ili elektronskim putem.
“Takav bi način glasovanja ukinuo diskriminaciju svih onih državaljana sa prebivalištem izvan Hrvatske koji se prvo moraju prijaviti da žele glasovati uz dostavu preslika svojih dokumenata, a onda moraju često putovati daleko kako bi mogli iskoristiti svoje Ustavom zajamčeno pravo”, mišljenja su u Udruzi U ime obitelji.
