Trećina grada Jakarte bi do 2050. moglo biti pod vodom, Indonezija dobiva novi glavni grad

Foto: Getty Images

Trećina grada Jakarte do 2050. mogla bi biti pod vodom nastave li se postojeći trendovi – desetljeća nekotroliranog i pretjeranog crpljenja podzemnih voda, rast razine mora i sve ekstremnije vrijeme, upozoravaju stručnjaci.

Postojeće mjere za zaštitu okoliša nisu donijele nikakav pomak pa su se vlasti odlučile na drastičan korak – Indonezija će dobiti novi glavni grad.

Indonezijski predsjednik Joko Widodo objavio je da će nova prijestolnica biti na Kalimantanu, indonezijskom dijelu Bornea, iako točna lokacija još nije određena.

Premještanje administrativnog i političkog srca zemlje očuvat će nacionalnu upravu, ali će biti i smrtna presuda za Jakartu, grad od 10 milijuna stanovnika.

“Skoro sam se utopio 2007. godine. Sve moje je odnijela bujica i morao sam početi ispočetka”, kaže Rasdi, vlasnik štanda s brzom hranom u blizini sjeverne luke, jednog od mjesta gdje grad najbrže tone.

Stanje u Jakarti, izgrađenoj na trusnom području, u močvari, blizu sjecišta 13 rijeka, dodatno je pogoršano stihijskim razvojem, lošim urbanim planiranjem i prometnim zagušenjem.

Milijuni ugroženih

Jakarta nema vodovodni sustav u sjevernome dijelu pa mjesna industrija i milijuni stanovnika iskorištavaju njezine vodonosnike, propusne slojeve tla koji sadržavaju vodu.

To obijesno iskorištavanje podzemnih voda dovelo je do slijeganja tla pa Jakarta u nekim dijelovima tone i do 25 centimentara godišnje.

Danas neke četvrti leže na četiri metra ispod razine mora, što milijune ljudi čini ranjivima na prirodne katastrofe.

Poplave su uobičajena pojava tijekom sezone kiša, a očekuje se da će s globalnim zatopljenjem i rastom razine mora biti i gore.

Tamnozelena voda popela se do kata napuštene zgrade, a smeće je posvuda okolo. “Evo, možete to vidjeti golim okom”, kaže 42-godišnji Andri, koji se kao i mnogi Indonežani samo predstavlja imenom.

“Kao dijete sam plivao ondje”, rekao je i pokazao prstom u daljinu, “a voda je sada ovdje”.

Premda će glavni grad biti sagrađen drugdje, vlasti očajnički smišljaju mjere kako spasiti grad.

Odobrena je izgradnja umjetnih otoka u zaljevu ispred Jakarte koji bi grad kao tampon zona trebali čuvati od Javanskog mora.

Ne znaju gdje početi

Planira se i gradnja novoga obalnog zida, iako dosadašnje barijere nisu dale rezultata. Zidovi su već izgrađeni oko najugroženijih četvrti, ali su napukli, propuštaju vodu i natapaju uske ulice i kućice u najsiromašnijim dijelovima.

“Zidovi nisu trajno rješenje”, kaže Heri Andreas, geolog s tehnološkog instituta u Bandungu, trećem po veličini indonezijskom gradu te ističe da je potrebno promijeniti način upravljanja vodama.

Premda je Jakarta žrtva i svog pretjeranog razvoja jer novi neboderi i velike zgrade pritišću tlo što pogoršava problem, najveći je krivac prekomjerno iskorištavanje podzemnih voda. Grad trenutačno nema drugog načina da ispuni potražnju za vodom jer nema sveobuhvatnu vodovodnu mrežu, kaže Andreas.

Jakarta nije jedini grad u svijetu koji tone. U zoni rizika su i gradovi poput Venecije, Šangaja, New Orleansa i Bangkoka, no Jakarta je dosad učinila malo toga kako bi pokušala riješiti situaciju, tvrdi geolog.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Ostali su poduzeli odgovarajuće korake da ublaže problem. Skupo je, ali ako pogledamo posljedice, itekako je vrijedno truda”, kazao je Andreas. “Čini se da mi ne znamo odakle početi.”

Stanovnici najugroženijih dijelova grada nemaju načina da pobjegnu. “Naravno da sam zabrinut, ali što mogu”, kaže siromašni Rasdi. “Ovdje sam odrastao, ovdje ću i ostati”.

Izvor: narod.hr/hina