Ruska invazija na Ukrajinu traje već 76. dan. Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na ruskom obilježavanju 9. svibnja, Dana pobjede, u kojem je krivnju za rat svalio i na Zapad. Volodimir Zelenskij je poslao videoporuku u kojoj je građanima poručio da će Ukrajina uskoro slaviti dva Dana pobjede.
22:36
Umro Leonid Kravčuk, prvi predsjednik neovisne Ukrajine
Leonid Kravčuk, prvi predsjednik neovisne Ukrajine, umro je u dobi od 88 godina, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik.
– To je tužna vijest i velik gubitak, rekao je Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. On je bio mudar ukrajinski domoljub, zaista povijesna osoba u ostvarenju naše neovisnosti, napisao je na internetu.
Kravčuk je postao poznat kao “lukava lisica” uspinjući se kroz Komunističku partiju. Godine 1990. postao je predsjednikom parlamenta tadašnje sovjetske republike. No stranku je napustio nedugo nakon pokušaja državnog udara protiv Mihaila Gorbačova u kolovozu 1991. godine. Ukrajinski parlament usvojio je tog mjeseca deklaraciju o neovisnosti. Nakon što je privremeno dobio predsjedničke ovlasti, za predsjednika države formalno je izabran 1. prosinca 1991. godine, na dan kada su Ukrajinci podržali odvajanje od Sovjetskog Saveza.
Nekoliko dana poslije potpisao je Bjelovješki sporazum s ruskim čelnikom Borisom Jeljcinom i bjeloruskim čelnikom Stanislavom Šuškevičem kojim je raspušten Sovjetski Savez.
21.22
Ukrajina potisnula ruske snage u kontraofenzivi kod Harkiva
Ukrajina je objavila da su njezine snage vratile pod svoj nadzor sela sjeverno i sjeveroistočno od Harkiva i počele kontraofenzivu koja bi mogla donijeti preokret i ugroziti rusku prednost.
Tetjana Apačenko, zadužena za odnose s medijima u 92. mehaniziranoj brigadi, koja je glavna ukrajinska vojna formacija u tom području, potvrdila je da su ukrajinski vojnici zadnjih dana uspjeli vratiti pod svoj nadzor naselja Čerkaski Tiški, Ruski Tiški, Broščovu i Slobožanske sjeverno od Harkiva.
Savjetnik u ministarstvu obrane Jurij Saks rekao je da su ti uspjesi potisnuli ruske snage izvan dometa Harkiva, drugog po veličini grada u Ukrajini smještenog na sjeveroistoku koji je pod stalnim bombardiranjima otkako je ruska agresija počela 24. veljače.
Protunapad kod Harkiva mogao bi biti signal nove faze rata u kojoj Ukrajinci kreću u ofenzivu nakon tjedana u kojima su ruski vojnici napadali artiljerijom, ali nisu uspjeli ostvariti veći napredak.
Potiskivanjem ruskih snaga Ukrajinci bi mogli napasti linije opskrbe glavnih ruskih snaga.
19.30
Ukrajina zatvara jednu od dviju ključnih točki za tranzit plina prema Europi
Ukrajinski operator sustava za prijenos plina GTSOU objavio je da će zbog više sile od 11. svibnja obustaviti prijenos ruskog plina preko ulazne točke Sohranivke, jedne od dviju ključnih točki za opskrbu Europe ruskim plinom.
Unatoč ruskoj invaziji koja je počela 24. veljače, Ukrajina je i dalje važna tranzitna ruta za prijenos ruskog plina prema Europi.
GTSOU je objavio da ne može nastaviti s radom na kompresorskoj stanici Novopskov zbog “miješanja okupatorskih snaga u tehničke procese”.
Kompresorska stanica Novopskov u regiji Luhansk na istoku Ukrajine pala je u ruske ruke nedugo nakon početka invazije.
18.15
Ukrajina pozdravila prekretnicu u njemačkom stavu prema Rusiji
Ukrajina je pozdravila posjet njemačke ministrice vanjskih poslova, Annalene Baerbock Kijevu, koja je poduprla ukrajinska nastojanja za članstvom u Europskoj uniji i obećala dokidanje energetskih veza s Rusijom, te je ovaj posjet označen kao “povijesna prekretnica”. Baerbock je najviša njemačka vladina dužnosnica koja je posjetila Kijev otkako je Rusija 24. veljače pokrenula invaziju na Rusiju, dok obje zemlje pokušavaju popraviti odnose nakon razmirica do kojih je došlo na početku ruske agresije.
Njemačka je poduprla uvođenje embarga na rusku naftu, a Baerbock je rekla da zemlja nastoji svesti uvoz ruskih energenata na nulu, dodavši “i to će tako ostati zauvijek”.
Slijedeći korake SAD-a i Britanije, Njemačka je ponovno otvorila i veleposlanstvo u Kijevu, što je simboličan potez povjerenja nakon što su diplomati ranije bili evakuirani. Baerbock, koja je u posjet došla sa svojim nizozemskim kolegom, rekla je da će dvije zemlje Ukrajini poslati 12 haubica i da će odmah početi obuka kako ih koristiti.
– Činjenica jest da se Njemačka zalaže za mir, za teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Ovo je velika povijesna prekretnica i ja sam zahvalan njemačkoj vladi za ovo stajalište, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
17.20
Američki obavještajci: Putin se priprema za dugotrajan rat u Ukrajini
Sjedinjene Države vjeruju da se ruski predsjednik Vladimir Putin priprema za dugotrajan sukob s Ukrajinom i da ruska pobjeda u Donbasu, regiji na istoku zemlje, možda neće završiti rat, rekla je direktorica američke Nacionalne obavještajne direkcije Avril Haines zastupnicima u Kongresu.
– Vladimir Putin želi prenijeti sukob u Pridnjestrovlje, područje Moldavije koje se odcijepilo 1990., istaknula je. Dodala je da Putin računa s time da će odlučnost zapadnih zemalja s vremenom popustiti, a kako se sukob bude nastavljao strahuje se u kojem će se smjeru razvijati idućih mjeseci.
– Uzevši u obzir da se danas Putinove ambicije razilaze s ruskim trenutačnim konvencionalnim vojnim sposobnostima, lako je moguće očekivati idućih mjeseci nepredvidiv razvoj događaja koji bi mogao eskalirati.
Rat je sada u zastoju, rekao je čelnik američke Obrambene obavještajne agencije (DIA).
– Rusi ne pobjeđuju, Ukrajinci ne pobjeđuju i nastao je pomalo zastoj, rekao je general pukovnik Scott Berrier, čelnik DIA-e.
16.55
Orbava izjava izazvala oštru reakciju Hrvatske
Mađarski premijer Viktor Orbán prošli tjedan je izjavio da njegova zemlja ne bi imala problema s embargom na uvoz ruske nafte da “joj nisu oduzeli more”.
Mađarski premijer je, naime, kako je prenio Pollitico, izjavio da je Mađarskoj “oduzeto more” govoreći o o pitanju opskrbe naftom i problemom embarga na uvoz ruske nafte.
“Oni koji imaju more i luke mogu dovoziti naftu na tankerima”, rekao je Orbán u radijskom intervjuu prošlog tjedna. “Da nam to nisu oduzeli”, dodao je, misleći na dalmatinsku obalu, koja je nekada bila dio Ugarskog Kraljevstva, a danas dio neovisne Hrvatske i članica EU, “imali bismo i luku” – naveo je Orbánove riječi Pollitico.
Na tu je izjavu oštro reagirala hrvatska strana. Više čitajte ovdje.
16.20
Kineski komunistički predsjednik pozvao europske zemlje da se ne svrstavaju uz SAD
Sukob između blokova do kojeg je došlo zbog krize u Ukrajini mogao bi postati veća i dugotrajnija prijetnja globalnom miru nego sama kriza, rekao je kineski komunistički predsjednik Xi Jinping svome francuskom kolegi, prenose kineski državni mediji. Kina je nekoliko puta pozivala europske zemlje da iskažu “diplomatsku autonomiju” umjesto da se svrstavaju uz SAD, u onome što Peking naziva “hladnoratovskim mentalitetom”.
Kina je odbila osuditi Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu, koju Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom”.
U telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Xi je rekao da Kina vjeruje da bi Europa trebala imati punu kontrolu nad europskom sigurnošću, izvijestila je kineska državna televizija.
16.10
Njemačka razmatra nacionalizaciju energetskih kompanija?
Njemački dužnosnici pripremaju iza zatvorenih vrata krizne mjere u slučaju prekida isporuka ruskog plina, razmatrajući i mogućnost preuzimanja kontrole nad ključnim kompanijama, tvrde tri upućena izvora.
Pripreme vodi ministarstvo gospodarstva u sklopu priprema za moguće probleme u opskrbi plinom, ključnim za čitav niz privrednih sektora, uključujući proizvodnju čelika, plastike i automobila.
Ruski plin činio je u prošloj godini nešto više od polovine njemačkog uvoza tog energenta, a Berlin je zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji pod pritiskom da raskine taj poslovni odnos.
Dužnosnici sada razmatraju opcije u slučaju krize u opskrbi plinom, uključujući i nacionalizaciju energetskih kompanija, tvrdi jedan od izvora, dodavši da bi takav potez, po njihovom mišljenju, morao biti pomno odvagnut i opravdan osiguranjem opskrbe, a ne kažnjavanjem Rusije.
16.00
EU: Rusija izvela kibernetički napad sat vremena prije agresije na Ukrajinu
Europska unija je optužila Rusiju da je izvela kibernetički napad na Ukrajinu, sat vremena prije početka ruske invazije na tu zemlju. Kibernetički napad se dogodio sat vremena prije ruske ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine, čime je olakšana vojna agresija, kaže se izjavi koju je u ime 27 država članica dao visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Ovaj kibernetički napad imao je znatan utjecaj, uzrokujući neselektivne prekide u komunikaciji javnih tijela, poduzeća i pojedinaca u Ukrajini, a zahvatio je i nekoliko država članica EU-a, kaže se u izjavi.
Borrell je na konferenciji za novinare rekao da je ovo prvi put da EU otvoreno optužuje ruske vlasti za kibernetički napad.
15.50
Litva osudila rusko djelovanje u Ukrajini kao genocid
Litavski parlament u utorak je jednoglasno osudio rusko djelovanje u Ukrajini kao “genocid” i “terorizam” te pozvao da međunarodni sud, po uzoru na Nirnberški proces nakon Drugog svjetskog rata, procesuira osumnjičene za ratne zločine.
U deklaraciji koju je podržala premijerka Ingrida Simonyte, navodi se da ratni zločini ruskih snaga u Ukrajini uključuju namjerno ubijanje civila, masovna silovanja, prisilno preseljenje ukrajinskih državljana u Rusiju te uništenje gospodarske infrastrukture i kulturnih znamenitosti.
14.30
Bivši britanski diplomat: Ne učine li Rusi uskoro velik proboj, rat bi ubrzo mogao ići u korist Ukrajinaca
Ne učine li Rusi uskoro velik proboj, rat bi ubrzo mogao ići u korist Ukrajinaca, koji u posljednje vrijeme dobivaju sve sofisticiranije oružje, kaže bivši britanski diplomat. Tvrdi da je Moskva svjesna toga jer na svoj najveći domoljubni praznik Dan pobjede ruski predsjednik nije proglasio ni objavu rata niti je najavio opću mobilizaciju.
– Nije bilo nove najave, ali ni jasnog izlaza iz problema koje su sami sebi stvorili, rekao je Nigel Gould-Davies, bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji.
13.50
Pejčinović Burić na Dan Europe posjetila Ukrajinu
Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je u utorak nakon povratka iz Ukrajine na “hitan prekid neprijateljstava” te priopćila da je s ukrajinskim vlastima dogovorila paket mjera kao odgovor na izravne posljedice ruske agresije na Ukrajinu.
– Još jednom pozivam na hitan prekid neprijateljstava, na odgovornost i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Nezamislive patnje i razaranja koje je ukrajinskom narodu nanijela ruska agresija i barbarsko nasilje nad ženama i djecom, nemaju mjesta u našoj viziji Europe kao kontinenta mira gdje se poštuju ljudska prava, demokracija napreduje, a vladavina prava prevladava, priopćila je Pejčinović Burić nakon posjeta Ukrajini u ponedjeljak na Dan Europe.
Pejčinović Burić susrela se, između ostalih, s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, potpredsjednicom vlade Olgom Stefanišinom, ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom, članovima ukrajinskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, a posjetila je i Borodjanku i Irpinj u blizini Kijeva.
– Naša srca su s Ukrajinom, rekla je Pejčinović Burić, ponovivši “nepokolebljivu podršku i solidarnost u ovim izazovnim vremenima” ukrajinskom državnom vrhu.
13.00
Zamjenik gradonačelnika Mariupolja: U Azovstalju još najmanje 100 civila
– Osim vojske, najmanje je 100 civila u skloništima (Azovstalja). Međutim, to ne smanjuje intenzitet napada okupatora”, napisao je pomoćnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andriuščenko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Podsjetimo, čeličana Azovstalj posljednji je dio Mariupolja koji je još uvijek u rukama ukrajinskih branitelja.
12.15
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stigla je u utorak u Ukrajinu, a ona je najviši dužnosnik njemačke vlade koji je posjetio zemlju otkako je počela ruska invazija 24. veljače.
12.30
UN: Broj mrtvih u Ukrajini “tisućama veći” od službenih podataka
Voditeljica UN-ove misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini rekla je u utorak da je u toj zemlji od početka rata ubijeno tisuće civila više od službene brojke od 3381.
10.00
Biden zabrinut jer Putin nema izlaz
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je zabrinut što ruski predsjednik Vladimir Putin “trenutačno nema izlaz, a ja pokušavam shvatiti što ćemo učiniti u vezi s tim”.
8.00
Rusija ne planira zatvoriti veleposlanstva u Europi
Rusija ne planira proaktivno zatvoriti svoja veleposlanstva u Europi kao odgovor na neprijateljske mjere Zapada i proširenje sankcija Moskvi, izvijestila je u utorak novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ministra vanjskih poslova.
7.30
Hotel i trgovački centar pogođeni hipersoničnim projektilima u Odesi
Trgovački centar i dva hotela pogođeni su u ponedjeljak u ruskim napadima u lučkom gradu Odesi. Tri rakete Kindžal — nove ruske hipersonične rakete — ispaljene su iz zrakoplova i pogodile “cilj turističke infrastrukture”, rekao je Sergej Bratčuk, glasnogovornik regionalne vojne uprave Odese.
7.00
Biden reaktivirao za Ukrajinu zakon o vojnoj pomoći iz Drugog svjetskog rata
Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u ponedjeljak pred novinarima zakon koji omogućuje ubrzanje slanja vojne opreme Ukrajini, reaktivirajući zakon iz Drugog svjetskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
