Vodstvo hrvatske manjine pozdravilo je najavu budućega premijera Srbije Aleksandra Vučića o skorom rješavanju nekih otvorenih pitanja statusa zajednice, i istaknulo kako bi to pridonijelo osjećaju sigurnosti u razdoblju zategnutih odnosa Srbije i Hrvatske, prenijeli su u utorak mediji na hrvatskom u Vojvodini.
Vučić je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Beogradu izjavio da će Srbija brinuti o hrvatskoj manjini, i da će to pokazati konkretnim potezima koji su nedavno dogovoreni s predsjednicom Hrvatske u Tavankutu – osiguravanjem novca za daljnje izlaženje „Hrvatske riječi“, asfaltiranjem ulica u Tavankutu, tiskanjem školskih udžbenika na hrvatskom i rasvjetljavanjem napada na hrvatskog mladića iz Sonte.
“Time pokazujemo da želimo najbolje odnose s Hrvatima i naša je politika da brinemo o njima. Hoćemo pokazati da se Srbija ponaša odgovorno i želimo se time hvaliti i ponositi”, rekao je Vučić.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov to je prokomentirao na Twitteru: „Srbijanski mandatar jučer je izravno spomenuo i rješavanje nekih problema hrvatske zajednice u Srbiji, bez obzira na napetosti. To hrabri!“
To je pozdravio i predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća u Srbiji (HNV) Slaven Bačić koji je međutim konstatirao kako na temelju tri riješena pitanja „zasigurno ne možemo smatrati kako su Hrvati u Srbiji u potpunosti zadovoljni i da su njihovi glavni problemi riješeni“.
„To je prije svega znak da stvari kreću u dobrom smjeru te da se očekuju daljnji koraci. Prije svega tu mislimo da osiguravanje izravne zastupljenosti u Skupštini Srbije, razmjernu zastupljenost u državnim tijelima, osiguravanje stabilnog financiranja hrvatskih medija u Vojvodini i na druge teme koje smo tijekom razgovora u Tavankutu otvarali“, naveo je Bačić, jedan od sudionika susreta predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i budućega premijera Srbije 20. lipnja u Tavankutu, na sjeveru Vojvodine.
Jasno nam je, dodao je, kako se to ne može realizirati u dva ili tri tjedna ali važno je da državna tijela poduzimaju konkretne korake u smjeru koji bi nas ohrabrio.
„Bio bi to otklon od prilično raširenog antihrvatskog raspoloženja u cijelom društvu i jedne latentne antihrvatske histerije koja konstantno postoji u dijelovima vlasti Srbije, a koja se malo pomalo ispoljava opravdano ili neopravdano“, naveo je Bačić.
On vjeruje, kada bi se otvorena pitanja njihova statusa počela rješavati da bi to pozivno utjecalo na splašnjavanje tenzija u odnosima dvije države i njihovih predstavnika.
Dodao je kako nema ozbiljnijega problema u službenoj komunikaciji s državnim tijelima Srbije, koja je gotovo svakodnevna, već u negativnom ozračju i osjećaju nesigurnosti pripadnika hrvatske manjine u manjim, ruralnim sredinama uglavnom Srijema i zapadne Bačke, udaljenim od manjinskih institucija i većega broja svojih sunarodnjaka na sjeveru Bačke.
