Vojni analitičar Akrap: Rusi žele što prije zauzeti što veće područje Ukrajine

gordan akrap
Foto: Snimka zaslona

Rusi su u nedjelju raketirali ukrajinski glavni grad Kijev, čule su se četiri eksplozije u stambenoj četvrti blizu središta grada, ali glavna je vijest da su Rusi osvojili Sjeverodoneck i zaokružili svoje revidirane vojne planove u drugoj fazi invazije na Ukrajinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz ove perspektive čini se kako Putinovu ratnu mašineriju ne mogu zaustaviti niti motivirani ukrajinski branitelji, niti izdašna vojna pomoć zapada koja stiže u Kijev, a niti međunarodne sankcije koje se uvode iz mjeseca u mjesec.

Novi segment u strategiji

– Ono čemu svjedočimo su brojna raketiranja Kijeva i sjevernog djela Ukrajine što ukazuje na činjenicu da su se Rusi okrenuli prema novom segmentu u toj strategiji gdje koriste bjeloruski zračni prostor kako bi smanjili operativnu sposobnost ukrajinskih oružanih snaga. Tako upliću i Bjelorusiju u ovaj sukob, što stvara uvjete da u slučaju da Ukrajina procijeni da su te prijetnje ozbiljne, da djeluje njihov protuzrakoplovni sustav prema ruskim zrakoplovima koji djeluju s područja Bjelorusije. U tom kontekstu treba gledati i nedavni susret između predsjednika Lukašenka i Putina kada je Putin rekao da će rasporediti rakete dugog srednjeg dometa na teritoriji Bjelorusije – objasnio je Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost, gostujući na HRT-u.

Vidimo, kaže, nova faza rata koja je praktički bitka za vrijeme. Rusi žele što prije zauzeti što veće područje Ukrajine kako bi se mogli pozicionirati i pripremiti za napad na djelovanje ukrajinskih oružanih snaga koja se mogu očekivati vrlo vjerojatno do sredine srpnja do kolovoza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bitno je reći, kaže, da je Ukrajina razvila pješačke sposobnosti, imaju snažno topništvo i tenkove, potreban im je snažan protuzračni sustav i zaštita postrojbi koje će krenuti u ofenzivna djelovanja po dubini prostora.

Naivno očekivanje da će sankcije Rusiju baciti na koljena

– Očekivati da će Rusija biti bačena na koljena zbog sankcija u nekom kratkom vremenu je prilično naivno – smatra prof. Luka Brkić, ekonomski analitičar, FPZ, Sveučilište u Zagrebu.

> Ristić: ‘U opasnosti smo da sudbinu svijeta i vlastitu budućnost prepustimo u ruke fah-idiota’
> Ekonomist Vidaković: Priča o bankrotu Rusije je propaganda
> Stručnjak za sigurnost Akrap: Teško da će Rusija napasti NATO, to bi bio 3. svjetski rat

Rusija je, kaže, prejaka zemlja i prejaki akter u međunarodnom prostoru, bez obzira na sve. Očekivati da će rat završiti jer će sankcije na Rusiju djelovati tako da ona poklekne, smatra naivnom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako većina zemalja još nije prekinula kupnju ruskih energenata, prof. Brkić navodi da po nekim javno dostupnim izvorima, u ovih 100 dana rata je otprilike nešto malo manje od 100 mlrd eura Europska unija platila energente Rusija, gotovo milijardu dnevno.

– S druge strane sankcije su dvosjekli mač, imate tu bumerang efekt jer osnažuju recesijske i stagflacijske pritiske, pa tako kažnjavate i samoga sebe. To dodatno komplicira situaciju u Europskoj uniji gdje se pojavljuj i tenzije. Što duže traju rat i sankcije, Rusija je u većoj prednosti da konačno dobije nešto onom politikom “zavadi pa vladaj” jer stvara konfliktne situacije u te nejedinstvene i nekoherentne Europske unije – ocijenio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.