Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) srbijanskog premijera Aleksandra Vučića trenutno ima potporu oko 50 posto opredijeljenih birača u Srbiji, odnosno oko 28 posto ukupne populacije, piše u utorak beogradski list Danas, pozivajući se na rezultate istraživanja agencije Ipsos strategic marketing.
U usporedbi sa siječnjom 2014. godine Vučićevi su naprednjaci pridobili još oko 320.000 dodatnih glasača, što znači da na predstojeće izvanredne parlamentarne izbore kreću s boljeg polazišta nego 2014. godine, kada su u ožujku također održani prijevremeni parlamentarni izbori.
U odnosu na druge stranke na političkoj sceni, naprednjaci imaju dodatnu prednost jer njihov predsjednik Aleksandar Vučić ima potporu od 300.000 do 500.000 građana više nego što je ima sama stranka SNS, dok je popularnost vođa ostalih stranaka uglavnom dominatna na stranačkoj razini ili na razini koalicijskih partnera, navodi list.
Prema nedavnoj odluci Aleksandra Vučića, koju je podupro i Središnji odbor SNS, u Srbiji će biti raspisani izvanredni parlamentarni izbori, čije se održavanje očekuje krajem travnja, eventualno početkom svibnja.
Nedvojbena dominacija Aleksandra Vučića na listi popularnosti političara u Srbiji otvara vrata i naprednjacima da na izborima mogu računati na oko 1,8 do dva milijuna od ukupno blizu 7 milijuna birača, ali će, po ocjeni Marka Uljarevića, direktora sektora za istraživanje javnog mišljenja Ipsos Strategic marketinga, “tek kampanja dati odgovor na pitanje hoće li i u kojoj mjeri SNS uspjeti realizirati taj potencijal”.
U biračkom spisku Srbije ima ukupno upisanih oko 6,8 milijuna birača.
“Ako bi stranke samostalno izlazile na izbore, u ovom trenutku, daleko iznad izbornog praga su samo Srpska napredna stranka i socijalistička partija Srbije(SPS), dok se ostale stranke bore za cenzus koji iznosi 5 posto. Kako je u ovom trenutku oko tri milijuna opredijeljenih građana, to bi značilo da ostale stranke, ako izlaze samostalno, pri tolikoj izlaznosti trebale preći broj od 220.000 birača da bi ušle u parlament”, kaže direktor Ispsos Strategic marketinga.
Slijedom aktualnih rezultata istraživanja javnog mišljenja, izborni prag bi, nastupe li zajedno, mogli preći Socijaldemokratska stranka Borisa Tadića (SDS) i Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića (LDP), te Demokratska stranka (DS) Bojana Pajtića i Nova stranka (NS) Zorana Živkovića. Sve te stranke su, zapravo demokratski korpus nastao dosadašnjim cijepanjem Demokratske stranke u godinama nakon ubojstva njezina predsjednika i premijera Zorana Đinđića 12. ožujka 2003., uz još jednu manju stranku, Savez za Srbiju Dušana Petrovića, nekadašnjeg potpredsjednika DS. Dio tog korpusa je i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka.
Istodobno, desničarske i stranke iz korpusa euroskeptika su, za razliku od izbora 2014. godine, bliže izbornom pragu, utoliko prije ako Demokratska stranka Srbije i pokret Dveri nastupe zajedno, što povećava njihovu šansu da osvoje zastupnička mjesta, procjenjuje Uljarević i ukazuje na mogućnost da izborni prag prijeđe i Šešeljeva Srpska radikalna stranka (SRS).
Na prijevremenim parlamentarnim izborima 16. ožujka 2014. godine SNS je uvjerljivom pobjedom s koalicijskim partnerima osvojila 158 zastupničkih mjesta, koalicija okupljena oko socijalista (SPS) Ivice Dačića 44, Demokratska stranka s tadašnjim predsjednikom Draganom Đilasom 19, koalicija uz tadašnju Novu demokratsku stranku, danas SDP, Borisa Tadića 18, Savez vojvođanskih Mađara šest, Stranka demokratske akcije Sandžaka tri, te stranka Albanaca s juga Srbije, Partija za demokratsko djelovanje, dva zastupnička mandata.
Najavljeni novi izvanredni parlamentarni izbori za 250 zastupničkih mjesta u parlamentu trebali bi biti raspisani najvjerojatnije za kraj travnja ili početak svibnja, a bit će održani istodobno s pokrajinskim izborima u Vojvodini i lokalnim izborima na teritoriju cijele Srbije, u 150 općina, 23 grada i Beogradu kao zasebnoj jedinici lokalne uprave.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
