Što će biti s mjerom roditelj odgojitelj? Koje su posljedice ataka na demografsku mjeru koja se tiče pet tisuća obitelji? Koji je doseg štete koju je načinio Grad Zagreb zbog njezina ukidanja? Kada će stići materijalna, pravna, ali i ljudska zadovoljština? Ona se trenutno traži na Europskom sudu za ljudska prava. Odgovore za Narod.hr dao je odvjetnik Karlo Novosel. Novosel je voditelj pravnog tima udruge U ime obitelji i opunomoćenik velikog broja roditelja odgojitelja.
U kojoj je fazi slučaj?
Narod.hr: Oko mjere roditelj odgojitelj imali ste više pokrenutih postupaka koji su se odnosili na osporavanje odluke Grada Zagreba na novčanu naknadu roditelja. U jednom dijelu ste osporavali pojedinačna ukidanja novčane naknade roditeljima. No, tražili ste i ocjenu zakonitosti Odluke Grada pred Visokim upravnim sudom i Ustavnim sudom. Nakon odluke Ustavnog suda, išli ste na Europski sud za ljudska prava. Je li se slučaj pomaknuo s mrtve točke i u kojoj je fazi?
Novosel: Donošenjem Odluke Grad je pokrenuo lavinu od desetke tisuća upravnih postupaka koji se nekontrolirano gomilaju sa neizvjesnim završetkom. Neizvjesnim u prvom redu za veliki broj korisnika mjere, no podjednako važno i za Grad pa time i građane našeg grada koji će potencijalno, u slučaju gubitka spora, biti dužni nadoknaditi iznose neisplaćenih naknada i troškova postupka koji se mjere u stotinama milijuna eura.
Ovakvim postupanjem, Grad je generirao ekstremnu kako pravnu tako i financijsku nesigurnost sa nesagledivim posljedicama po funkcioniranje upravnog, pravosudnog i financijskog sustava posljedice čega ćemo vidjeti vrlo brzo.
>Odvjetnik Novosel za Narod.hr otkriva: Grad je poslao screenshotove kao dokaz!
U obrani svojih prava roditelji odgojitelji su, kako ispravno navodite, svaki u svojem pojedinačnom predmetu tražili kako upravnu zaštitu, tako i sudsku zaštitu pred Upravnim sudom u Zagrebu. Takvih postupaka ima tisuće. Oni su još uvijek u tijeku te je uslijed navedenoga došlo do zastoja rada ovog suda te delegacije predmeta na druge upravne sudove u RH čime se nesuvisao i neobranjiv potez Grada prelio sa gradske administracije na onu pravosudnu.
Osim toga, pokrenuti su postupci, više njih, pred Visokim upravnim sudom RH. U kojima je Visoki upravni sud RH prvotno stao na stranu korisnika naknade. Da bi potom, a tek po dodatnim, doduše kozmetičkim, potezima Grada, Gradu dao za pravo. Što kasnije potvrđuje i Ustavni sud RH.
No, ono što se u medijima pogrešno interpretira, pa sada već mjesecima i prešućuje, jest da ova priča nije završena. I to obzirom da ima svoj nastavak. Ne samo pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, kako ispravno navodite, već i obzirom da postoje još uvijek aktivni predmeti pred Ustavnim sudom RH. Po kojima, na štetu korisnika mjere koji se nalaze u iznimno teškoj materijalnoj situaciji, Ustavni sud RH nije odlučio već nekoliko mjeseci.
Vremenski period i prioriteti rješavanja predmeta
Narod.hr: Koji je uobičajeni vremenski period u kojemu bi se ovakvi predmeti trebali riješiti? Postoji li uopće neki okvir?
Novosel: Uobičajeni vremenski period je klizni termin. A pogotovo je takav u hrvatskom pravosuđu i upravi. Naime, a nažalost, svjedoci smo sustava u kojem ne postoji nikakva garancija standardnog očekivanja. I to kako u samoj biti stvari, tako i u vremenskom okviru.
Državna tijela nagomilana neriješenim predmetima, koruptivni obrasci postupanja, privatizacija intelekta i položaja, a ponajviše interesni lobiji duboko su nagrizli sustav koji je svoj krah doživio recentnim elementarnim nepogodama – COVID-om i potresima.
Mi, nažalost, danas imamo upravnih i sudskih predmeta koji traju desetljećima. A za koja, prema recentnoj uočenoj praksi, nadležni kontrolori pravovremenosti postupanja besramno ističu da time pravo građana na suđenje u razumnom roku nije povrijeđeno. Dakle, maske su pale i car je gol.
Narod.hr: Kada je riječ o mjeri roditelj odgojitelj, govorimo o dvadesetak tisuća djece i više od pet tisuća obitelji koje su se morale snaći na drukčiji način nakon ukidanja mjere. Postoje li sudski prioriteti u rješavanju slučajeva i bi li se trebali primijeniti u ovom slučaju?
Novosel: “Snaći na drugačiji način” u ovom slučaju znači biti žrtva perfidne politike iscrpljivanja nemoralnim sredstvima. Roditelj odgojitelj je žrtva jednog krajnje nepravednog sustava koji mu je nametnut iz pozicije moći. Ono što “sustav” nije očekivao jest iznimna kohezija formalno slabijih protivnika. Koja će, ja sam uvjeren, uroditi plodom. Pojedinac koji se bori za sebe je uvijek jači od sustava koji se bori za drugoga.
Da pokušam odgovoriti na Vaše konkretno pitanje, a kako je jednom moj jedan kolega rekao: nije jabuka crvena za svakoga. Hitnost postupanja u zakonom određenim predmetima jest propisana. No, građani kontinuirano, na svim razinama konzumacije biračkog prava, propuštaju realizirati svoju ulogu u sankcioniranju i kažnjavanju levijatana. A svjesni svojih mogućnosti i svoje uloge postaju tek kada je to već prekasno: kada im ta ista država pokuca na vrata.
Uloga medija u slučaju roditelja odgojitelja
Narod.hr: Smatrate li da su mediji doprinijeli općem nerazumijevanju odluke Ustavnog suda o ovoj mjeri, pa i dezinformiranju javnosti?
Novosel: Smatram, na prvom mjestu, da ova tema nije bila niti jest dovoljno medijski popraćena. Kako sam već napomenuo, mi ovdje pričamo o egzistencijalnoj ugrozi 20.000 građana Republike Hrvatske i potencijalnoj “šteti” za Gradski proračun u visini nekoliko stotina milijuna eura. Kultura medijske osviještenosti je, nažalost, duboko kontaminirana. A mediji se koriste za zadovoljenje interesa pojedinih društvenih skupina ili interesnih lobija. Kroz more nebitnih informacija zainteresirani pojedinci bi trebali trijažom ili pincetom tražiti istinu. Te su stoga u prosjeku, uslijed objektivnih okolnosti, osuđeni na ono što im je servirano na pladnju.
Isto tako, moramo biti iskreni te također nadodati da “dezinformiranje” dijelom proizlazi i iz površnog i nedovoljno profesionalnog pristupa temi koja se obrađuje. Ovo je opći društveni trend i nije rezerviran samo za novinarstvo.
Novosel: ‘Prošli smo prvu stepenicu’
Narod.hr: Što očekujete od Europskog suda za ljudska prava i koji su sljedeći pravni koraci po ovom pitanju?
Novosel: Mogu Vam upravo ponuditi ekskluzivu i izjaviti da nas je prije neki dan Europski sud za ljudska prava obavijestio o otvaranju predmeta po našim zahtjevima. Što bi značilo da smo prošli prvu stepenicu i filter formalne podobnosti naših zahtjeva za daljnje odlučivanje. Dobili smo brojeve predmeta te predmete nadalje možemo detaljno pratiti.
Ono što očekujemo je da Europski sud za ljudska prava na prvom mjestu prepozna nužnost hitne reakcije. Obzirom na osjetljivost predmeta spora te broj ugroženih pojedinaca. Vidjeli smo već u praksi istog suda da se o tome vodi računa. Predmeti se zaista delegiraju po određenom ključu. Kasnije zaprimljeni predmeti, ukoliko to zahtjeva njihova vrsta i okolnosti pojedinog slučaja, dobivaju prednost pred ranije podnesenima. Stoga ćemo i nadalje ukazivati i biti uporni da se odluka donese bez odgađanja. Samo primjerice, neke od odluka istog suda donesene u rujnu odnose se na predmete otvorene 2023. i 2024. godine.
>Odvjetnik Novosel o curenju informacija s Ustavnog suda: ‘To pokazuje potpunu pravnu nesigurnost’
Što se tiče onog najbitnijeg, a to je bit i meritum ove problematike, državna tijela RH svojim nezakonitim i nepravičnim postupanjem dala su nam više nego dovoljno argumenata uslijed kojih naša očekivanja ne mogu biti drugačija od pozitivnih.
Posljedice ovakve očekivane odluke Europskog suda za ljudska prava bit će zadržavanje statusa korisnika za one koji su ustrajali sa svojim zahtjevima, isplata svega što im je uskraćeno, naknada štete te podmirenje svih troškova koje su imali pred hrvatskim državnim tijelima. Bojim se da odgovorne osobe u vlasti te javnost nisu dovoljno svjesni posljedica koje će ovakva odluka donijeti.
Narod.hr: Je li, po Vašem mišljenju, izvjesno da će Grad Zagreb morati isplatiti milijunske iznose roditeljima kojima je ukinuta mjera roditelj odgojitelj?
Novosel: Kako sam naveo ranije: jedan smo korak bliže tome obzirom na dosadašnje postupanje Europskog suda za ljudska prava u našem predmetu, ali i poredbenoj praksi istog suda.
Osim toga, znakovita je šutnja Ustavnog suda RH po ustavnoj tužbi podnesenoj u proljeće 2024. godine koji je u dosadašnjim postupanjima po ovoj problematici odluke donosio u mnogo kraćem roku. Radi se očigledno o odugovlačenju neizbježnog te pokušaju izbjegavanja odgovornosti odlazeće garniture sudaca koji su nezakonitim, protuustavnim, protukonvencijskim i nepravičnim postupcima utjecali na nastup ranije u ovom intervjuu opisanih štetnih posljedica za državu i Grad Zagreb, a koja bi mogla ubrzo nastupiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
