Bila je to godina kad je stigao prvi Golf, u 5. mjesecu 1974., kao treći važan Volkswagenov model nakon preuzimanja NSU-a i Audija. Prvi je bio VW K70 iz 1970. – ex NSU K70, drugi VW Passat iz 1973. – ex Audi 80 i treći, najveći, VW Golf iz 1974. – prvi samostalni model novog vala iz Volkswagena.
Te godine, a bila su to ‘zlatna vremena’ najvećeg realnog standarda na ovim prostorima, Volkswagen se iz pepela dizao ‘u nebo’, jer je treće mjesto na izboru za ‘Europski automobil 1975. godine’, sa 136 bodova, osvojio Audi 50. Na njegovim je temeljima nastao Volkswagen Polo, najuspješniji auto B-segmenta.
Drugo je mjesto, sa 164 boda osvojio krajem 1974. (za 1975. godinu) ‘opjevani’ Volkswagen Golf, automobil koji se već sada može smatrati najuspješniji u povijesti. Ali prvi je bio…, znate li koji je automobil uvjerljivo osvojio titulu ‘Europskog automobila 1975. godine’ ???
S čak 229 bodova prvi je bio Citroën CX, nasljednik legendarne ‘Žabe’, modela DS, predstavljenog 1955. Bio je to jedan od najavangardnijih automobila u povijesti, s hidropneumatskim ovjesom, poluautomatskim mjenjačem, četiri diska i aerodinamičnom karoserijom. 26.8.2014., prije nešto više od 40 godina, stigao je nasljednik Citroëna DS – model CX.
Već je naziv bio simbol koeficijenta otpora zraka. Nasljednik ‘žabe’ postigao je 0,39, odnosno bio je prvi serijski automobil, u vrijeme uglastih automobila, s koeficijentom ispod 0,40. Prosjek je tada bio od 0,45 do 0,50. Zadržao je hidro-pneumatski ovjes te ostale bitne značajke ‘Žabe’.
Najveća mana CX-a bila je što nije bio dizajnerski originalan, nego tek napuhana izvedba Citroëna GS, ‘Europskog automobila 1971. godine’. Ako vam se čini da su to bile godine Citroëna, to je, točno! Te 1971. prvi je bio Citroën GS, drugi je bio VW K70, a treći – Citroën SM. Bio je to neuspješan derivat Citroëna CX i Maseratija (tada bu se predskazivala budućnost), na našim cestama najpoznatiji po tome što ga je vozio Mišo Kovač.
Da se vratimo Citroënu CX. Bio je to pošten ‘komad auta’, dugačak 467, širok 173 i visok samo 137 cm, uz međuosni razmak od čak 284,5 cm. Premda je dizajnerski bio klasu i pol veći od GS-a, a imao je također hidropneumatski ovjes, a tehnološki, bio je bitno drukčiji – imao je vodom hlađeni motor, umjesto zrakom i redni, umjesto bokserskog motora.
Uzdužno, slijedno zračno hlađenje bila je ‘rak-rana’ motora GS-a (tu se Citroën ‘zaribao’), ali ‘o tom’ – potom’. U ponudi su u prvoj seriji bili 4-cilindraši 2.0 i 2.2, sa 102 i 112 KS. Elektroničko je ubrizgavanje stiglo 1977 te je benzinac 2.2 pojačan na 128 KS, što je uz koeficijent otpora zraka od 0,39 omogućavalo brzinu od 190 km/h. Stigli su i snažniji benzinci 2.5, s elektroničkim ubrizgavanjem.
Godinu nakon benzinskog modela predstavljen je dizelaš 2.2 sa 66 KS, a 1978 i moćniji sa 2500 ccm i 75 KS, koji je razvijao 156 km/h. To vam ne izgleda puno? Ali, bio je to tada najbrži serijski automobil s dizelskim motorom! U proizvodnji se CX zadržao sve do 1991., u standardnoj i karavanskoj verziji ‘Break’,
Ali, 1989. stigao je nasljednik, XM, koji je osvojio titulu ‘Europskog automobila 1990. godine’. Bila su to zbilja ‘zlatna’ vremena za Citroën…
Preuzeto sa: autoprtal.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
