Petrova gora proglašena je prvim međunarodnim parkom tamnog neba u Hrvatskoj, područjem s iznimno tamnim nebom prepunim zvijezda, izvijestio je u četvrtak Hrvatski astronomski savez.
Oznaka međunarodnog parka tamnog neba dodjeljuje se zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje.
Prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo, Petrova gora je postala prvi i jedini takav park u Hrvatskoj i 16. u takvih parkova u Europi.
Riječ je o jedinstvenom načinu promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi.
Međunarodni park tamnog neba na području značajnog krajobraza Petrova gora i Biljeg prostire se kroz Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju i kroz općine Vojnić, Gvozd i Topusko.
Značajnim krajobrazom upravljaju Javna ustanova “Natura Viva” za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije te Hrvatske šume kao pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RH na tom području.
Pokretač i nositelj procesa prijave značajnog krajobraza Međunarodnim parkom tamnog neba je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba u kojemu se nadaju da će proglašenje parka tamnog neba osvijestiti važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tijekom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći.
Od 15 međunarodnih parkova tamnog neba koji se nalaze u Europi tri ih je u Mađarskoj, po dva se nalaze u Engleskoj, Nizozemska, Njemačkoj i Škotskoj dok se u Danskoj, Španjolskoj, Irskoj i Walsu nalazi po jedan park.
Procjenjuje se da više od 80 posto stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta, a Hrvatska je po znanstvenom časopisu Nature jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi.
