Iako je prošlo gotovo 47 godina otkad su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin izašli iz lunarnog modula i zakoračili površinom Mjeseca, još se uvijek nismo puno odmakli od pogonskih sustava iz tog vremena. Štoviše, nakon što su se Amerikanci odlučili na razvoj SLS-a, kao pogonskog sustava baziranog na klasičnoj kombinaciji vodika i kisika, a koji bi nas trebao vratiti na Mjesec i odvesti na Mars, mnogi su se upitali je li takav sustav uopće u stanju poduprijeti uspješno izvršenje misije na Mars s ljudskom posadom, navodi znanost.geek.hr.
Kako bilo, čini se da se i Rusi pitaju navedeno, budući da je iz njihove državne nuklearne kompanije Rosatoma, nedavno iscurila informacija kako se dotični spremaju na konstrukciju pogonskog sustava na nuklearni pogon, koji bi putovanje svemirskog broda s ljudskom posadom između Zemlje i Marsa skratio na samo 45 dana.
Štoviše, ekipa iz Rosatoma navodno ima i plan za brz povratak kozmonauta s Marsa, a što trenutno nema ni NASA, posebice u svijetlu činjenice je u planovima iz prethodnih godina ukupno vrijeme misije iznosilo divovskih 18 mjeseci. Naime, skraćenje trajanja misije od neobične je važnosti za njen uspjeh, prvenstveno zbog negativnog utjecaja života u svemiru na zdravlje ljudi.
„Letjelica opremljena nuklearnim reaktorom trebala bi imati 30 puta veće zalihe energije u odnosu na klasične svemirske brodove. Koncepti koje razvijamo omogućit će čovječanstvu izgradnju svemirskih brodova koji mogu odgovoriti na izazove 21. stoljeća, kao što su prijevoz tereta, uklanjanje svemirskog smeća, odbijanje udara asteroida, itd.“, navode iz Rosatoma.
Štoviše, iz kompanije otkrivaju kako će prvi prototip pogona biti spreman za testiranje već 2018., pod uvjetom da prikupe potrebna novčana sredstva.
Budući da Rosatom raspolaže s budžetom od 700 milijuna USD, a što je tek djelić sredstava predviđenih za SLS, koji bi trebao koštati oko 10 milijardi USD, ostaje pitanje kako će Rusi financirati navedeni projekt. Tko zna, možda će predsjednik Putin odriješiti kesu, posezanjem u državni proračun, piše Miroslav Bartulović za znanost.geek.hr.
