Općeniti stav modernog čovjeka koji ubrzano živi i jede „s nogu“ je unositi tzv. „light“ hranu. Ona ima smanjene ili čak potpuno zamijenjene, najčešće životinjske masti biljnima, a šećere umjetnim sladilima.
Sve veća pojava pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, natjerala je potrošača da poseže za takvim proizvodima, a prehrambenu industriju da ih proizvodi, prenosi gospodarski.hr.
Isto tako, sve je veći porast pretile djece u razvijenim zemljama. Tako su i smjernice za prevenciju pretilosti upravo zamjena punomasnih mliječnih proizvoda s onima koji sadrže manje mliječne masti. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda je u porastu iz godine u godinu. Zastupljeni su u svakodnevnoj prehrani.
Upravo se zato na tržištu može naći vrlo široka paleta mlijeka i mliječnih proizvoda. Oni imaju smanjenu količinu mliječne masti i kategoriziraju se kao „light“ mliječni proizvodi.
No, bez obzira na smjernice za prevenciju pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, mnogobrojne su studije koje idu u prilog mliječnoj masti. One govore baš da ne treba izbjegavati punomasne mliječne proizvode. Upravo njihova konzumacija kod djece prevenira pojavu navedenih bolesti u kasnijoj dobi.
O mliječnoj masti
Mliječna mast je vrlo kompleksnog sastava, a sadrži jednostavne lipide, složene lipide, slobodne masne kiseline i derivate lipida kao što su steroli i karotenoidi. Osim toga, sadrži i vitamine topljive u mastima A, D, E i K. Svojstveno mliječnoj masti je da se izravno apsorbira u naš probavni sustav, bez prethodne hidrolize. To pridonosi vrlo visokoj probavljivosti koja iznosi čak 97-99 %.
Ta činjenica je izuzetno bitna kod djece predškolske dobi koja prolaze kroz ubrzanu fazu rasta i trebaju energetski obilne obroke.
Provedena su mnoga istraživanja, a vezana uz utjecaj mliječne masti na zdravlje ljudi. Dokazano je da mliječna mast nema utjecaja na pojavu povišene koncentracije kolesterola u krvi. Isto tako, mliječna mast prevenira stvaranje plaka na krvnim žilama. Tako ima preventivni učinak za pojavu arterioskleroze i ostalih kardiovaskularnih bolesti.
Znanstvenici su dokazali…
Osim što pretilost i kardiovaskularne bolesti muče odraslu populaciju, statistika govori kako je sve više djece koja ima takve probleme. Američka udruga pedijatara i Američka udruga za bolesti srca izdale su smjernice za prevenciju pretilosti kod djece, s preporukom da djeca u dobi od dvije godine na dalje trebaju u prehrani koristiti mlijeko i mliječne proizvode koji imaju smanjenu količinu mliječne masti (do 1 % mliječne masti).
Oni navode kako obrano mlijeko sa smanjenom količinom mliječne masti ima manju energetsku vrijednost i manje zasićenih masnih kiselina. Upravo to faktori koji dovode do pojave pretilosti i kardiovaskularnih bolesti.
Međutim, kako navodi literatura, nema dokaza za takvu tvrdnju. Baš suprotno, nedavno istraživanje skupine znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta ukazuje na to da baš konzumacija punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda kod djece u predškolskoj dobi ima utjecaja na smanjenje pretilosti u kasnijoj dobi te smanjenje kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi.
Djeca koja u predškolskoj dobi konzumiraju punomasne mliječne proizvode imaju manji indeks tjelesne mase te manji udio masnog tkiva u organizmu u kasnijoj dobi u odnosu na djecu koja su konzumirala mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom mliječne masti.
Glavni zaključak istraživanja je da se korištenje punomasnih mliječnih proizvoda i punomasnog mlijeka ne može dovesti u korelaciju s pretilošću ili pak kardiovaskularnim bolestima kod djece. Stoga bi se upute za prevenciju pretilosti kod djece trebale mijenjati.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
