Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) predstavio je danas ‘Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove’.
Vodič je HZZO izradio s ciljem edukacije i informiranja građana o listi bezreceptnih lijekova u RH, njihovoj primjeni, te što podrazumijeva samoliječenje i kako razlikovati i prepoznati akutna i hitna stanja.
V.d. ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec naglasila je kako je namjera ovog vodiča informiranje i edukacija građana s ciljem rasterećenja hitne službe na korist svih pacijenata.
U vodiču su navedeni neki najčešći primjeri hitnih stanja koja bi mogla postati opasna po život ako se ne pruži pravovremena pomoć, kao što su gubitak svijesti, zastoj rada srca i disanja, gušenje stranim tijelom i ostalo.
Razlikovanje hitnih i ne-hitnih stanja može znatno smanjiti priljev pacijenata i pritisak na hitnu službu i na taj način omogućiti hitnu zdravstvenu zaštitu onima kojima je zaista ugrožen život, a često čekaju u redu zajedno s pacijentima kojima hitna medicinska pomoć uopće nije potrebna.
Kada građani nisu sigurni je li njihovo stanje hitno ili ne, preporuka je da nazovu svog obiteljskog liječnika koji im u slučaju ne-hitnih stanja može dati najbolji savijet i pružiti najbolju skrb te ih naučiti kako postupiti kada se njihova bolest pogorša.
U brošuri se navodi sadržaj kućne ljekarne sa potrebnim lijekovima i priborom koji možemo koristiti u samoliječenju. Primjerice, u kućnoj ljekarni preporučljivo je imati: lijekove za snižavanje temperature, sredstvo protiv kašlja, tablete protiv bolova, repelente, sredstva za zaštitu od sunca, toplomjer i ostalo.
Dr. Zoran Maravić, spec.ob.med., inicijator izrade vodiča, naglasio je kako je samoliječenje važna sastavnica zdravstvenih sustava u modernim razvijenim zemljama. To, naravno, podrazumijeva i višu razinu znanja o zdravlju i bolesti, pa se edukaciji pacijenata počinje poklanjati sve više pozornosti. Samoliječenje kao trend postaje sve raširenija pojava i u nas, jer se pomoću lako dostupnih bezreceptnih lijekova mogu vrlo jeftino i brzo sanirati manje zdravstvene tegobe. No, ne smije se zaboraviti ni vlastita odgovornosti prema zdravlju i bolesti, kao ni odgovornost kad je posrijedi korištenje bezreceptnih lijekova, poručio je.
Ukoliko se osiguranici HZZO-a zateknu izvan mjesta svojeg prebivališta ili boravišta, mogu se u slučaju akutnih stanja, javiti bilo kojem ugovornim liječniku primarne zdravstvene zaštite.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
