Učinkovitost cjepiva protiv gripe prošle je godine bila limitirana te je zaštitila samo 20 do 30 posto cijepljenih pacijenata, ustanovili su znanstvenici koji rade na razvoju drukčijih tehnika njegove proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.
Limitirana učinkovitost objašnjava se mutacijom soja H3N2, dominantnog u sezoni gripe 2016. godine, objasnili su virolozi čije je istraživanje objavljeno u stručnome časopisu američke akademije znanosti “Proceedings of the National Academy of Sciences” (PNAS).
Cjepivo za sezonu 2017./2018. slično je prošlogodišnjem, što je pretpostavka za “tešku sezonu, ako bude ponovno dominantan virus tipa H3N2”, objasnio je Scott Hensley, profesor Medicinskog fakulteta Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji i glavni autor istraživanja, koji unatoč svemu preporučuje cijepljenje.
Cjepivo iz 2016. je bilo poboljšano, na način da mu je dodana nova verzija toga mutirajućeg proteina, no bez većeg uspjeha, objasnio je.
Sezonsko cjepivo protiv gripe proizvodi se od visoko pročišćenih virusa koji se uzgajaju u jajima, a kasnije se inaktiviraju. U pravilu sadrži tri virusna soja, najčešće dva tipa A i jedan tip B, a to su tipovi virusa koji najčešće kruže u predsezoni epidemije gripe.
Manji dio cjepiva proizvodi se iz staničnih kultura koje su brže i fleksibilnije.
Sastav cjepiva određuje SZO na temelju praćenja kretanja i promjena virusa.
Cjepivo protiv gripe prvi je put proizvedeno 1931. na oplođenim kokošjim jajima, a prvi put primijenjeno na američkim vojnicima 1940. tijekom priprema za Drugi svjetski rat. Vrlo je brzo postalo jasno da njegova primjena utječe na smanjenje smrtnosti i na smanjenje broja oboljelih od gripe.
Hensley i njegov tim znanstvenika ustanovili su da se mutirajući protein virusa H3N2 teško razvija u oplođenim kokošjim jajima.
Došli su i do zaključka da antitijela koja su se razvila kod kuna (životinjske vrste na kojoj se obavljaju pokusi za cjepivo protiv gripe) i kod ljudi, izložena virusu proizvedenom u oplođenim jajima, teško neutraliziraju virus H3N2.
No antitijela novoga mutirajućeg proteina proizvedena u staničnoj kulturi bila su puno učinkovitija, kazao je Hensley, pojasnivši da je antigen molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju.
“Naša iskustva upućuju na to da su antigeni virusa gripe koji se uzgoje u drugim sustavima, a ne radi se o kokošjim jajima, vjerojatno pogodniji za poticanje imune reakcije u organizmu, jer proizvode antitijela koja neutraliziraju dominantan virus gripe A, podtip koji je u cirkulaciji”, objasnio je Hensley.
“Trebali bismo uložiti u nove tehnologije koje će nam omogućiti povećanje proizvodnje cjepiva protiv gripe koje ne ovisi o kokošjim jajima. No iščekujući taj dan, savjetujem svima cijepljenje protiv gripe svake godine, jer je i ograničena zaštita od podtipa H3N2 bolja nego nikakva”, istaknuo je znanstvenik.
