Najriskantniji dio operacije nije na operacijskom stolu

Rijeka, 20.07.2017.- Prva transplantacije rožnice, u kojoj su surađivali liječnici riječke Klinike za oftalmologiju i zagrebačke Specijalne bolnice "Svjetlost", obavljena je u četvrtak u riječkom Kliničkom bolničkom centru, operacija je odlično prošla, a konačni rezultat operacije 45-godišnje pacijentice očekuje se nakon nekoliko mjeseci, rečeno je na konferenciji za novinare u riječkoj bolnici. bolnica operacija foto HINA/ Miljenko KLEPAC/ ik

Najopasnije vrijeme za mnoge kirurške pacijente nije na operacijskom stolu, nego kasnije, dok se oporavljaju u bolnici ili kod kuće, pokazala je kanadska studija.

Znanstvenici su proučili ishode više od 40 tisuća nekardioloških operacija u 28 bolnica iz 14 zemalja te su pratili oporavak pacijenata do 30 dana nakon operacije.

Ukupno je umrlo 715 pacijenata, ali samo pet njih na operacijskom stolu. Petsto pacijenata umrlo je u bolnici nakon operacije, a još 210 tijekom postoperativne kućne njege.

Gotovo polovica svih postoperativnih smrti bila je povezana s trima velikim komplikacijama: krvarenjem, oštećenjem srca i infekcijama krvotoka.

“Mnoge obitelji tjeskobno čekaju kirurga da im kaže jesu li njihovi voljeni preživjeli operaciju, ali naše istraživanje pokazuje da vrlo malo pacijenata umire u operacijskoj sali”, rekao je glavni autor studije, dr. Philip J. Devereaux s kanadskog sveučilišta McMaster.

“Istraživanje jasno pokazuje da postoji potreba fokusiranja na postoperativnu njegu”, naglasio je.

Svake godine sto milijuna pacijenata starijih od 45 godina mora na operacije koje nisu povezane s kardiološkim pitanjima, kažu znanstvenici.

Medicinski i tehnološki napredak operacije je učinio sigurnijima i manje invazivnima. Istodobno, pacijenti u bolnice dolaze bolesniji i šalje ih se na kućnu njegu, premda im je potrebna briga kakva je ranije zahtijevala ostanak u bolnici.

Otprilike polovica kirurških pacijenata koje je pratila ova studija imala je visok tlak, petina je patila od dijabetesa, a 13 posto od bolesti koronarnih arterija.

Trećina njih u bolnici je bila zbog operacija niskog rizika, a većina ostalih imala je velike opće, ortopedske, urološke, ginekološke, vaskularne ili neurološke operacije.

Kod pacijenata koji su nakon operacije prokrvarili zabilježena je dvostruko veća vjerojatnost od smrtnog ishoda u roku od 30 dana u odnosu na one osobe kod kojih se takva komplikacija nije razvila.

I kod pacijenata s oštećenjima srca je, premda nisu bili na operativnom zahvatu srca, evidentirana dvostruko veća vjerojatno od smrtnog ishoda. Kod onih pacijenata kod kojih se razvila sepsa, takva je vjerojatnost bila veća pet puta.

Zajednički nazivnik za komplikacija koje su najodgovornije za većinu smrti mogla bi biti – upala, komentirao je Barnaby Charles Reeves s bristolskog sveučilišta.

“Operacija uzrokuje široku upalnu reakciju, a to može dovesti do zatajenja jednoga ili više organa, bubrega, srca, pluća, sepse”, dodao je.

“Pacijenti možda i ne prepoznaju da se događa nešto loše kad se bude iz anestezije ili im daju opioidne analgetike nakon operacije”, kaže Devereaux.

“To znači da su pacijenti nakon operacije ranjivi kada je posrijedi prepoznavanje komplikacija, što opet odgađa početak liječenja”, dodao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina