Svjetski dan mentalnog zdravlja: ‘Mentalno zdravlje kao globalni prioritet’

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja na današnji dan 10. listopada odvija se pod sloganom: “Mentalno zdravlje kao globalni prioritet”.

> Studija o utjecaju pandemije na škole: ‘Nužno je držati škole otvorenima’

> Selak Raspudić: Čak 2,4 posto maturanata imalo je suicidalne misli tijekom zatvaranja

> Selak-Raspudić: Djeca su žrtve korone – što radi pravobraniteljica za djecu?

Podatci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da trenutno više od 40% zemalja nema nacionalnu politiku za zaštitu mentalnog zdravlja. U ovom trenutku više od 33% zemalja financira zaštitu mentalnog zdravlja s manje od 1% ukupnog proračuna za zdravstvo, dok drugih 33% zemalja troši približno 1%.

Hrvatska nacionalna politika za zaštitu mentalnog zdravlja uvažava sve zdravstvene i druge rizike za nastanak bolesti i invalidnosti, te ih se prikladno prisjetiti pred obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada.

Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization – WHO) od 1992. godine 10. listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj se način želi potaknuti na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost koju ima promicanje mentalnog zdravlja.

Svake se godine povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja odabire jedna tema vezana uz mentalno zdravlje kao središte interesa.

Psihološka prva pomoć i Prva pomoć iz područja mentalnog zdravlja (engl. Mental Health First Aid – MHFA) predstavljaju dva različita koncepta inicijalne psihosocijalne podrške odnosno rane psihološke intervencije.

Krizni događaj

Koncept psihološke prve pomoći poznat je od 40-tih godina 20. stoljeća, ali je šire prepoznatljiv postao unatrag 15 godina, a označava prvu liniju pružanja psihosocijalne pomoći i podrške nakon nekog kriznog događaja. Pritom krizni događaji mogu biti oni koji zahvaćaju veći broj ljudi u nekoj zajednici (nesreće i prirodne katastrofe, rat, izbjeglištvo i sl.), ali i situacije koje svakodnevno pogađaju manji broj ljudi (npr. gubitak voljene osobe, posla ili zdravlja, prometne nesreće, iskustvo žrtve i/ili svjedočenje kaznenim djelima i općenito nasilju odnosno prijetnjama ili smrti druge osobe, kao i sva druga slična i izrazito emocionalno uznemirujuća iskustva i događaji).

Psihološka prva pomoć

Psihološka prva pomoć podrazumijeva pružanje podrške i praktične pomoći onima koji su doživjeli akutni stres. Odnosi se na svakog pojedinca, nije rezervirana samo za stručnjake, te nije klinička ili psihijatrijska intervencija. Uči svakog od nas kako se nositi kad se netko od naših bližnjih osjeća loše ili se nađemo pokraj nekoga kome je potrebna naša emocionalna podrška. U tim su situacijama najčešće  prvi uz pogođenu osobu članovi obitelji, prijatelji, susjedi, kolege s posla, učitelji, zaposlenici u hitnim službama (policija, hitna medicinska pomoć, vatrogasci), zdravstvenim i socijalnim ustanovama i obrazovnim ustanovama – upravo su oni ti koji najčešće imaju priliku pružiti prvu psihološku pomoć.

Psihološka prva pomoć podrazumijeva pružanje podrške osobi koja pati i koja možda treba našu pomoć. Uključuje osnovnu i nenametljivu pragmatičnu skrb s naglaskom na slušanje, ali ne i prisiljavanje na razgovor, te procjenu potreba i briga, osiguravajući zadovoljenje osnovnih potreba, potičući društvenu podršku značajnih drugih osoba i zaštitu od daljnje štete (WHO, 2010).

Prva pomoć iz područja mentalnog zdravlja

Prva pomoć iz područja mentalnog zdravlja učinkovita je i standardizirana psihoedukativna intervencija za poboljšanje znanja, stavova i ponašanja o mentalnom zdravlju i bolesti među općom populacijom, specifičnim skupinama i okruženjima kao i stručnjacima raznih profila, prepoznata kao primjer dobre prakse na globalnoj razini (Hadlaczky i suradnici, 2014).

Može se shvatiti i kao intervencija unapređenja psihološke prve pomoći, nastala temeljem oživljavanja interesa za zdravstvenom pismenošću iz područja mentalnog zdravlja 90-ih godina u Australiji. Cilj ovog programa je osnaživanje javnosti da pruži pomoć osobama koje razvijaju probleme iz područja mentalnog zdravlja, doživljavaju pogoršavanje postojećih problema ili proživljavaju krizu. Ova se prva pomoć pruža dok se ne dobije odgovarajuća profesionalna pomoć ili dok se ne razriješi kriza.

Tečajevi psihološke prve pomoći iz područja mentalnog zdravlja ne uče ljude kako se postavljaju dijagnoze ili radi terapija, što je područje profesionalnih edukacija, nego se radi na širenju vještina inicijalne podrške u zajednici.