Svjetski je dan bubrega: ‘Treba se veseliti životu’

Danas, 11. ožujka, Svjetski je dan bubrega. Smatra se da u Hrvatskoj postoji oko 200 tisuća ljudi s određenim stupnjem bubrežnog zatajenja, a da toga nisu ni svjesni.

Zašto obilježavamo Svjetski dan bubrega?

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti da bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.

Kampanju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklada za bubrege (IFKF) te se provodi svake godine drugoga četvrtka u ožujku pod različitim sloganom kojim se želi naglasiti jedan od mnogih aspekata u brizi za zdravlje bubrega. Ove, sedamnaeste godine obilježavanja, tema Svjetskog dana bubrega 2022. je “Zdravlje bubrega za sve – Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike”.

Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.

Uzrok takvom trendu ISN i IFKF prepoznaju, među ostalim, u manjku znanja o kroničnoj bubrežnoj bolesti na svim razinama zdravstvene skrbi, stoga je ovogodišnja kampanja usmjerena na tri društvena aktera: društvo, zdravstvene djelatnike i donositelje javnozdravstvenih politika.

Smatraju da manjak razumijevanja značenja ove bolesti u društvu postoji zbog složene prirode kronične bubrežne bolesti, niske osnovne svijesti, ograničene zdravstvene pismenosti i dostupnosti informacija te nedostatka spremnosti za učenje. Kao drugu prepreku prepoznaju nedovoljnu edukaciju liječnika koji se brinu o kroničnim bubrežnim bolesnicima, dok trećom preprekom ističu kako kronična bubrežna bolest, s obzirom na globalnu prijetnju koju predstavlja javnom zdravlju, nije prioritizirana dovoljno visoko u javnozdravstvenim politikama nezaraznih bolesti, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Život s transplantiranim bubregom

Ani Papeš bubreg je transplantiran sa samo 5 godina.

– Sva sreća, bubreg je super funkcionirao i trajao je 27 godina – tada se funkcija bubrega počela polako smanjivati, i znala sam da ću ponovno završiti na dijalizi, priča Ana, koja danas ide na dijalizu tri puta tjedno i uz dobru organizaciju živi normalno.

– Bubrežne bolesti su zapravo prilično učestale, zato što najčešće dolaze s kroničnim nezaraznim bolestima kao što je hipertenzija – bolest povišenog krvnog tlaka, i dijabetes. Često je asimptomatski, pa bolesnik ne osjeća nikakve tegobe do uznapredovalog stadija – to već budu ozbiljniji simptomi, kada se malo toga može učiniti i bolesnik završi na nekoj od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, objašnjava Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, piše HRT.

Važnost prehrane

Jedna od ključnih stvari kod bubrežnih bolesti je prehrana.

– Prehrana ovisi o vrsti stadija zatajenja bubrega, načinu liječenja – svaka od tih terapija ima svoje zahtjeve. Generalno, moramo paziti na unos energije, proteina, ograničenje unosa kalija, fosfora. Također, moramo paziti na dostatan unos kalcija i željeza, unos soli, te voditi računa o raznovrsnoj prehrani koliko god je to moguće, kaže Eva Pavić, specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane.

– Htjela bih poručiti ljudima koji se bore s kroničnom bubrežnom bolešću i dijalizom, pogotovo mladima, da se sve može dobro organizirati i dobro živjeti. Morate si dobro posložiti stvari u glavi – ja uvijek razmišljam kako ima puno gorih stvari u životu od odlaska na dijalizu. Treba se veseliti životu, poručuje Ana Papeš s osmijehom.