U nedjelju su u Austriji održani parlamentarni izbori, nakon raspada koalicije desnog centra i desnice. Najviše glasova osvojio je OVP dosadašnjeg kancelara Sebastiana Kurza koji je dobio oko 37% glasova, a slijede ga ljevičarski SPO s 22% i desni FPO s 20% glasova. Prema dosada prebrojanim glasovima, Zeleni su osvojili osvoji oko 13%, a Liberali oko 7% glasova.
Od 8,8 milijuna stanovnika, pravo izlaska na birališta imalo je njih 6,4 milijuna, a izlaznost je bila čak 75 posto.
Austrijanci na parlamentarnim izborima biraju zastupnike dva parlamentarna doma. U Nacionalnom vijeću sjede 183 člana koje birači mogu birati preferencijski, a u Saveznom vijeću nalaze si se 61 zastupnik koji se ne mogu birati preferencijski.
Savezno vijeće donosi savezno zakonodavstvo zajedno s Nacionalnim vijećem te ima ograničene ovlasti veta na zakone koje donosi Nacionalno vijeće.
Kada je riječ o preferencijskom glasovanju, birači imaju pravo odabrati jednog kandidata s jedne liste, koji može napredovati samo uz cenzus od 7% na saveznoj razini, 10% na razini države te 14% na razini izbornog okruga.
Inače, 183 mjesta donjem domu parlamenta dijele se na razini savezne države te na razini pokrajinskih i regionalnih razina. Pošto austrija ima višeslojan sustav raspodjele glasova uz pomoć Hareove kvote, u raspodjeli neraspodijeljenih mandata sudjeluju stranke s minimalno jednim izravnim mandatom na regionalnoj razini ili su osvojile najmanje 4% glasova u cijeloj zemlji.
Austrijanci imaju pravo dopisnog glasovanja, kako u inozemstvu tako i u zemlji, te se nije potrebno registrirati za izbore budući da se svi građani sa stalnim prebivalištem vode u trajnim registrima na razini općina.
U Hrvatskoj izlaznost sve manja
U Hrvatskoj je na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. godine bila 52% posto, a dopisno niti elektroničko glasovanje nije moguće. Godinu dana parije, izlaznost je bila 10 posto veća.
>(VIDEO) Kako je Šeks čestitao Grbinu na napadu na Referendum o izbornom sustavu
>Zašto se Plenković može prijetiti HDZ-ovom predsjedništvu da ih “neće staviti na liste”?
>Zašto političke stranke hrvatskim biračima ne dopuštaju glasati dopisno i elektronički?
Preferencijsko glasovanje postoji na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima uz cenzus od 10% glasova. Naime, da bi kandidat bio izabran na temelju preferencijskih glasova, broj tih glasova mora iznositi minimalno 10 posto od svih glasova koje je dobila lista. Tako je na izborima 2015. godine spriječeno 38, a na izborima 2016. godine 30 kandidata u osvajanju saborskog mandata, usprkos tome što su dobili više preferencijskih glasova (nekad i po 10 puta više) od svojih kolega s liste.
Podsjetimo, građanska inicijativa Narod odlučuje je u svibnju 2018. godine prikupljala potpise za referendum o pravednijem izbornom sustavu. Građanima je tada predstavljeno šest mjera za promjenu izbornog sustava koje su uključivale mogućnost tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10%, omogućavanje dopisnog i elektroničkog glasovanja, smanjenje broja zastupnika sa 160 na najviše 120, proporcionalno smanjenje broja zastupnika manjina, osiguranje da zastupnici manjina ne mogu glasovati o o Vladi i proračunu te sniženje izbornog praga s 5 na 4 posto osvojenih glasova.
Vlada Andreja Plenkovića odugovlačila je s brojanjem prikupljenih potpisa te je za provjeru potpisa unajmila državnu tvrtku APIS i povjerenstvo koje je sastavio bivši ministar uprave Lovro Kuščević. Iako je inicijativa prikupila dovoljno glasova, Kuščević je odbio priznati 40.000 potpisa jer su navodno bili nečitki, te je onemogućio reviziju provjere broja i vjerodostojnosti potpisa tako što je predsjednica njegovog povjerenstva uništila kontrolne liste navodno nevažećih potpisa rezačem papira.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
