Sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini je neprihatljivo i ona mora krenuti “od daytonske prema bruxelleskoj logici”, a činjenica da u sljedećih pet godina neće biti proširenja ne znači da će za to vrijeme proces proširenja mirovati, izjavio je danas kandidat za povjerenika za europsko susjedstvo i pregovore o proširenju Austrijanac Johannes Hahn.
Hahn je tijekom trosatnog saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta ponovio riječi novoga predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera da za vrijeme mandata sljedeće Komisije nijedna zemlja neće ući u EU-u, ali da to ne znači da će “proces proširenja mirovati”, niti da će se sadašnji pregovori sa zemljama kandidatima zaustaviti.
Hahn je rekao da se mora prevladati sadašnji zastoj u reformama u Bosni i Hercegovini te najavio da će na početku svog mandata posjetiti tu, kao i druge zemlje koje imaju europsku perspektivu.
“Sadašnje stanje u BiH je neprihatljivo i ona se mora pokrenuti od daytonske prema bruxelleskoj logici”, rekao je Hahn.
Hahn je istaknuo važnost stabilizacije zapadnog Balkana, dodajući da se ne može dopustiti “postojanje rupa u željezničkoj, cestovnoj i energetskoj mreži” unutar te regije i između nje i EU-a.
S obzirom na to da u mandatu sljedeće Komisije neće biti proširenja, Juncker je odlučio promijeniti i naziv resora, iz kojeg je vidljivo da je proširenje palo u drugi plan.
I na saslušanju povjerenika Hahna dominiralo je pitanje Ukrajine i istočnog susjedstva.
Hahn je rekao da će mu rješenje ukrajinske krize biti prvi prioritet, a da ono mora uključivati zaštitu teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine.
Pozdravio je odluku o posebnom statusu za pobunjene dijelove na istoku Ukrajine, istaknuvši da je “decentralizacija općenito dobra stvar”.
Zauzeo se za dijalog s Rusijom, dodajući da europska politika prema istočnom susjedstvu nije okrenuta protiv Moskve.
Istaknuo je da Turska mora pojačati reforme i da vodstvo te zemlje mora poštovati temeljna prava i nastaviti reforme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
