Knjiga o Savudrijskoj vali ide u Haag

U Sloveniji je izdana monografija “Poimenovanja Piranskega zaliva” koja dokazuje da se za zaljev koji dijeli Hrvatsku i Sloveniju izraz Piranski zaljev u povijesti mnogo češće koristio nego za Ljubljanu sporni izraz Savudrijska vala.

Knjigu autora Drage Kladnika, Primoža Pipana i Primoža Gašperiča, na 196 stranica, izdao je Geografski institut Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU) u svojoj zbirci “Geografija Slovenije”. Monografija je dobrodošao doprinos “slovenskim argumentima na stalnom arbitražnom sudu u Haagu”, gdje se odvija rasprava u okviru rješavanja hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora, navodi u četvrtak ljubljansko “Delo”.

“Posao koji treba obaviti arbitraža u Haagu još nije završen, pa je dobrodošla svaka knjiga koja na stručan i iscrpan način potkrepljuje naše argumente u Haagu, predstavljajući najzapadniji dio naše granice u Istri”, navodi vodeći slovenski dnevnik.

U knjizi su, navodi list, na opširan način sa zemljopisnog aspekta prikazani problemi s ribolovom i razgraničenjem u spornom zaljevu i njegovu kopnenom zaleđu, nastanak slovensko-hrvatske granice, pitanje Savudrijskog poluotoka te posljedice neriješenog spora s povijesnom pozadinom počevši od 16. stoljeća.

Autori su, navodi “Delo”, izvukli i podatke o tome kako se sporni zaljev u prošlosti sve nazivao te povijesnu statistiku učestalosti naziva Piranski zaljev i Savudrijska vala, s tezom da je Hrvatska sporne vode počela zvati Savudrijskom valom tek 90-ih godina prošlog stoljeća, dok je ranije uobičajen naziv u povijesti bio Vallone di Pirano, odnosno Piranski zaljev.

Jedna od teza u materijalu koji je Slovenija dostavila arbitraži u Haagu u vezi graničnog spora s Hrvatskom na moru jest da bi cijeli zaljev trebao pripasti Sloveniji jer mu i samo ime kaže da pripada gradu Piran koji je nedvojbeno u Sloveniji