Lustracija u Njemačkoj: Kako su otvoreni arhivi Stasija i zašto se isti model ne bi mogao primijeniti u Hrvatskoj?

Foto: Thinkstock, epa; fotomontaža: narod.hr

Lustracija je proces koji označava raščiščavanje komunističke prošlosti i podrazumjeva zabranu obnašanja javnih dužnosti za one koji su tijekom totalitarnog komunističkog sustava kršili ljudska prava.

Hrvatska i Slovenija jedine su postkomunističke države Europske unije koje nisu ni na koji način provele lustraciju.

Najsveobuhvatniju lustraciju provele su Njemačka te Čehoslovačka.

U nastavku smo izdvojili neke informacije o tome kako je lustracija provedena u (istočnoj) Njemačkoj.

Savezna Republika Njemačka odmah je po donesenu sporazumu o ujedinjenju 1990. započela stvarati pravni okvir za lustraciju. Taj postupak trajao je dvije godine, nakon čega je usvojen Zakon o zapisima (evidenciji) STASI-a, koji je omogućio otvaranje tajnih spisa bivšeg komunističkog režima u DDR-u, a pronađeno je 111 km građe. Sva državna tijela i sve privatne osobe koje imaju saznanja o postojanju takvih dokumenata, spisa, filmova i ostalog dužne su to prijaviti Uredu saveznoga povjerenika bez odgode i dati im na uvid sve spise koje posjeduju te se odreći prava na korištenje njima, pisala je Kristina Gogić.

Nakon ujedinjenja Njemačke oko 60 posto profesorskog i nastavnog kadra Istočne Njemačke maknuto je iz obrazovnog sustava. Nijedan profesor prava nije zadržao svoju katedru, piše HR svijet. U Njemačkoj su lustraciju radili preko komisija koje su pregledavale dosjee, svjedoke komunističke partije i STASI. Komisije su prikupile preko 150 tisuća stranica materijala, a u arhivima koji se tiču tog dijela prošlosti, zaposleno je 2000 državnih službenika.

„Roland Jahn, savezni povjerenik Njemačke za zapise STASI-a, izjavio je da je samo tijekom 2015. godine u Njemačkoj 5000 ljudi zatražilo uvid u tajne spise o njima. Dakle, nakon 25 godina ljudi još traže uvid u spise, što upućuje na potrebu donošenja zakona o lustraciji u Hrvatskoj, bez ikakva govora o kašnjenju.“ – pisala je Kristina Gogić te nastavila:

“A koliko je u Njemačkoj taj Ured saveznog povjerenika za zapise STASI-a bitan govori i činjenica da je bivši savezni povjerenik koji je tu dužnost obnašao deset godina danas njemački predsjednik. Ured dobiva iz proračuna 100 milijuna eura godišnje, što također govori o njegovoj važnosti.

U pravnom sustavu RH, s druge strane, postoji samo Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990, ali ne postoji nikakva zabrana obnašanja javnih dužnosti ljudima koji su kršili ljudska prava u RH u tom razdoblju ili radili/surađivali s tajnim službama bivše Jugoslavije.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrsvijet.net