Demografski problemi, pad nataliteta i iseljavanje mladog stanovništva teme su s kojima muku muči velik broj europskih zemalja. No za razliku od Hrvatske, u kojoj iz tjedna u tjedan slušamo poražavajuće podatke o konstantnim gubicima najpotentnijeg korpusa stanovništva, u Njemačkoj je, prema posljednjim podacima, pronatalitetna politika ipak urodila plodom, piše Večernji list.
O tome su razgovarali s dr. Nenadom Pokosom, demografom s Instituta “Ivo Pilar” u Zagrebu.
“Totalna stopa fertiliteta (prosječan broj djece po ženi u fertilnoj dobi), u Njemačkoj je još 2000. bila među najmanjima u današnjim članicama EU te je iznosila samo 1,38. Međutim, nakon 2010. (kada je iznosila 1,39), ta je stopa počela naglo rasti te se posljednje godine kreće između 1,5 i 1,6. Posljednjih godina Njemačka pripada skupini zemalja koje izdvajaju najviše novca za obiteljske i dječje naknade te je prema podacima Eurostata za 2015. izdvajala 1177 eura po stanovniku, a više od nje iste su godine izdvajale samo Danska, Švedska i Finska. Slična je situacija i prema izdvajanju ukupnog BDP-a 2015. kada su za djecu i obitelj najviše izdvajale Danska i Švedska (3,5%, odnosno 3,3% ukupnog BDP-a), dok je odmah iza tih država bila Njemačka (zajedno s Finskom) s 3,2% ukupnog BDP-a”, kaže dr. Pokos.
Što je s Hrvatskom?
Ističe da Hrvatska još uvijek ne poduzima dovoljno aktivnosti i mjera da bi se ublažio trend demografske destrukcije. Samo od posljednjeg popisa stanovništva 2011. pa do danas Hrvatska je prirodnim putem izgubila više od 90 tisuća stanovnika, dok je negativna migracijska bilanca veća od 200 tisuća stanovnika. Stoga je nužno napokon donijeti strategiju demografske revitalizacije ili sveobuhvatne mjere obiteljske politike za zaustavljanje tog strmoglavog pada.
Mjere u Njemačkoj
Analitičari veliku važnost pridaju ulaganjima u dječje vrtiće i jaslice te u povećanje rodiljskog, odnosno roditeljskog dohotka i njegovo omogućavanje za oba roditelja. Deutsche Welle tako navodi da je u posljednjih deset godina njemačka vlada donijela mjere s ciljem poticanja povećanja nataliteta. U njih spada i isplata dvije trećine mjesečnog osobnog dohotka za roditelja koji u prvoj godini djetetova života odluči ostati kod kuće. Zapravo, oba roditelja imaju pravo na 14 mjeseci rodiljskog, odnosno roditeljskog dopusta ukupno, ali jedan smije izbivati najviše 12 mjeseci. Moguće je, recimo, da oba roditelja imaju plaćen dopust po sedam mjeseci. Roditelji imaju i pravo da s djetetom budu prve tri godine njegova života, s tim da druge dvije godine odsutnosti nisu plaćene. Osim toga, zakonom se jamči mjesto u jaslicama za dijete kada napuni godinu dana. Broj mjesta povećao se u nekim regijama, ali to je još uvijek problem u gusto naseljenim područjima, navodi Večernji list.
